Istorija čoker ogrlice

il_fullxfull.1040968555_dlmd-e1520699559600.jpg

Od predrasude da su samo za promiskuitetne djevojke, preko sjećanja da smo ih u djetinjstvu imale mi i naše drugarice, do poznatih svjetskih zvijezda koje su prošle godine ponovo počele svekodnevno da ih nose. Od plastičnih koje smo ’90-ih i ranih 2000-ih dobijali u pakovanjima grickalica do utrkivanja modnih dizajnera da ih učine što ekstravagantnijim.

Kako su čoker ogrlice uspjele da postanu toliko značajne?

Ime čoker ogrlice dolazi od engleske riječi choker koja označava onoga koji guši, odmah nam stavljajući do znanja da su u pitanju ogrlice priljubljene uz vrat koje gotovo ne ostavljaju prostor za disanje. Riječ čoker u značenju ovakve vrste ogrlice javio se već 1928. godine.

Drevne civilizacije

Ljudi su od davnina nosili nakit kako bi se zaštitili od spiritualnih sila, zaštitili osjetljive djelove tijela (vrat, ručne zglobove, glavu, grudi) i da bi imali zaštitu u zagrobnom životu. Isto je važilo i za čokere koji su prisutni u ljudskoj civilizaciji gotovo od njenog nastanka.

Najstariji čoker pronađen je u grobnici kraljice Mesopotamije Puabi u gradu Ur (oko 2600. god p.n.e).

U Starom Egiptu nakit se nosio kako bi se ljudi približili bogovima i dobili njihovu naklonost. Zbog toga su nosili kratke i uske ogrlice ili okovratnike zlatne boje koja je predstavljala boju kože njihovog vrhovnog boga Sunca Ra. Slično su razmišljali i Kelti u bronzano doba. Oni su prikazivali svoje bogove sa uskim, velikim zlatnim ogrlicama. Kako bi im se približili, ali i zaštitili svoje vratove, Kelti su nosili ove teške i veoma neudobne ogrlice.

Starosjedioce Sjevernoamerčkog kontinenta, krasili su čokeri napravljeni od ptičijih kostiju, vjerujući da će ih njihovi duhovi zaštititi od različitih bolesti, ali i kako bi osigurali svoj vrat.

U Africi među Zulu i Masaji narodima čokeri su od davnina nošeni kao znak pripadnosti određenoj porodici, pokazatelji imućnosti, bračnog statusa u zavisnosti od boje i veličine ogrlice.

U srednjem vijeku, imućne žene ukrašavle su se čokerima sa priveskom na kojem je prikazan Sveti Sebastijan, vjerujući da se tako štite od kuge. Kasnije, međutim, čokeri su imali sve manje zaštitnu, a sve više estetsku ulogu i to među plemićima i vladajućim porodicama.

Čokeri u 16. vijeku

Ana Bolen, prema mnogima najuticajnija kraljica Engleske i druga žena Henrija VIII Tjudora, nosila je i dan danas vrlo prepoznatiljiv biserni čoker sa slovom B kao priveskom. Ako je neko u to doba još uvijek vjerovao u zaštitnu ulogu čokera, to više nije mogao s obzirom na to da je Ana Bolen život završila obezglavljena na giljotini.

U Indiji je vladala dinastija Mogul koja je, kako svjedoče slike i muškaraca i žena, takođe ukrašavala svoj vrat mnogobrojnim kratkim, uskim ogrlicama. Šah Džahan, čija vladavina je zapamćena kao zlatno doba, i njegova žena Mumtaz Mahal, kojoj je posvećen Tadž Mahal, nosili su čokere vrlo visoko na svom vratu kako bi uspjeli da stave što veći broj.

17. i 18. vijek

Za vrijeme baroka i rokokoa u Francuskoj, čokeri su bili izuzetno popularni.

Marija Antoanaeta je nosila trake od tkanine vezane na svom vratu. I ona je završila na giljotini. Time je započet trend u kojem su za vrijeme Francuske revolucije vezivali crvene trake oko vrata kao sjećanje na one koje su izgubili glavu na ovakav način. U istom periodu, mladi ljudi u Engleskoj prihvatili su ovu modu, ali iz čisto estetskih razloga.

19. vijek

U 19. vijeku u Francuskoj, crne trake oko vrata, odnosno čokeri, postali su simbol društvene grupe. Prostitutke, kao što je na primjer Olimpija na Moneovoj slici, imale su čokere kao obilježje. Ubrzo su i francuske balerine bile obilježene ovim trakama, što može da se vidi i na slikama Edgara Degaa.

Za to vrijeme, u Njemačkoj i Austriji, čokere (Kropfkette) su nosile žene koje su željele da prekriju ožiljke na vratu nastale od bolesti gušavosti.

Engleska Kraljica Aleksandra od Danske, žena Edvarda VII, obožavala je čokere. Prema glasinama, ona ih je nosila kako bi prekrila ožiljak na vratu zadobijen u djetinjstvu. Engleska je u njoj vidjela veliku modnu inspiraciju i stanovništvo je masovno počelo da nosi čokere.

20. vijek

Nošenje čokera prenijelo se i naredni vijek među flaperkama (izraz iz 1920. o ženama koje su odbacile društvene norme: pušile cigarete, išle u izlaske, slušale džez).

U Americi za vrijeme Velike depresije (1928-1939), nošenje čokera predstavljalo je pripadanje društvenoj podkulturi – gej ženama. Za njih, to je bio tajni znak međusobnog raspoznavanja. U 1940. čokeri su bili omiljeni među svim ženama.

Međutim, nakon toga, ’60-ih i ’70-ih, ove ogrlice se nisu vraćale u modu. Na velika vrata uvele su ih najveće rok zvijezde: Mik Džeger, Džimi Hendriks, Elvis Prisli, Dejvid Bouvi, Igi Pop.

Početkom ’90-ih, čokere preuzimaju pop zvijezde. Tada crni čokeri postaju simbol got i grandž izgleda, a nosili su ih svi, od Gven Stefani, Princa, Britni Spirs pa do princeze Dajane.

Čokeri danas

Od 2014. moda devedesetih se vraća, pa tako i čokeri. Danas ih imamo u svim oblicima, bojama, od kože, metala, somota, srebra, one koji imitiraju Englesku u 19. vijeku i one koji imitiraju plastične tatoo čokere koje smo nosili ’90-ih.

Povezivanje ogrlice sa promiskuitetnim ženama može biti zbog 19. vijeka ili vizuelnog asociranja na BDSM i seksualna pomagala koja su sa novim milenijumom postala poznata i široj javnosti, ali to nikada u istoriji nije bila namjena čokera.

Zato, ako vam se nose čokeri, slobodno nosite.

Izvor: Cafe Del Montenegro

Želite reklamu na Portalu Crna Gora? Javite nam se!

Želite i Vi da pišete za Crnu Goru? Pridružite nam se!