Ovo je priča o Evelin, prvom svjetskom supermodelu

#Moda #EvelinNesbit #Supermodel

p02fqgs4.jpg

Šta je potrebno da se uđe u svijet mode? Osim ljepote potrebno je da imate harizmu, nepogrešiv osjećaj za modu, da budete otporni i seksualno privlačni. Običan model postaje super model u trenutku kada na neki način ukalupi svoju eru. Supermodel pruža uvid u trenutak u vremenu zato što je stalno u epicentru modnog i kulturnog života u dobu u kojem živi – i upravo to je njena ili njegova avangarda.

Fenomen supermodela se pojavio mnogo ranije, već na samom početku 20. vijeka. Njeno ime je bilo Evelin Nesbit. Ova riđokosa ljepotica iz Filadelphije je bila najtraženiji američki model, živjela je burnim životom, a vrhunac slave je dosegla u trenutku kada je bila umiješana u ubistvo zbog kojeg je došlo do “suđenja vijeka”.

Glamurozan period ekonomskog rasta u Americi bio je pred sam kraj 19. vijeka, ali isto tako to je bilo i doba ogromnog siromaštva. istovremeno, u to vrijeme mnogo imigranata je iz Evrope došlo u SAD.

Evelin je vidjela kako izgleda život na obje strane – bila je porijeklom iz skromne škotsko – irske porodice u Tarentumu, Pennsylvaniji. Nakon očeve smrti njena majka se borila da podmiri njegove dugove i prehrani porodicu. Mlada Evelin je već sa 14 godina ušla u svijet mode kako bi pomogla svojoj porodici. Kada je 1900. godine stigla u Njujork njen uspjeh je išao vrtoglavom brzinom, a istovremeno je ulazila i u jedan novi, drugačiji svijet.

Džejms Kerol Bekvit je uzeo pod svoje okrilje i upoznao je sa umjetnicima i ilustratorima, pa joj je i otvorio put prema uspjehu. Evelin je tako postala najtraženiji model u Njuorku. Bila je inspiracija za mnogobrojna umjetnička djela među kojima su i čuveni radovi “Innocence” skulptora Georgea Greya Barnarda i “Women: The Eternal Question” Charlesa Dana Gibsona. Njeno lice je krasilo naslovnice magazina kao što su “Vanity Fair”, “Harper’s Bazaar”, “The Delineator” i “Ladies Home Journal”.

Ovo nježno i mlado lice se uskoro počelo pojavljivati svuda – na razglednicama, kalendarima, hromolitografijama i duvanskim karticama. Evelyn je ilustratorima često pozirala u kostimima šumske nimfe, ciganke, gejše i grčkih boginja. Uvijek je bila obučena tako da slike nisu bile previše seksualne, ali ta pin – up sugestija je stalno bila prisutna i doprinijela je Evelininoj popularnosti.

U to doba modna fotografija je bila u povojima, a jedan od prvih fotografa je bio Džoel Federe. Upravo ispred njegovog objektiva se našla i Evelyn i odmah je postala hit. Fotografija je bila sve popularnija, Evelynine slike su povećavale prodaju novina i uskoro su je ljudi prepoznavali na ulici.

Samo godinu dana nakon dolaska u Njujork Evelyn je postala članicom hora u veoma uspješnoj predstavi “Florodora Girl” na Boradwayu. Nakon kraćeg vremena počela je da igra u predstavi “The Wild Rose takođe na Broadwayu. Novine su neprestano pisale o njoj.

Dok je još bila u horu u predstavi “Florodora Girl” Evelin je upoznala Stanforda Vajta, arhitektu iz visokog društva koji je radio na izgradnji čuvenih građevina kao što su Madison Square Garden, Tiffany’s, Washington Square Arch i rezidencije Vanderbilt.

Bio je Evelinin ljubavnik i obasipao je i nju i njenu porodicu skupim poklonima. Nakon nekoliko godina njihova veza se završila, a Evelin se udala za milionera Herija K. Tava. Za ovu mladu manekenku tada počinje prava drama. Lud od ljubomore Heri je jedno veče u Madison Square Gardenu prišao Evelininom bivšem ljubavniku Stanfordu i pucao u njega. Tvrdio je da je to učinio kako bi odbranio čast svoje mlade žene. Stanford je na mjestu ostao mrtav.

Evelin je bila glavni svjedok na suđenju koje je otkrilo detalje o njenim vezama sa oba muškarca koji su bili toliko šokantni da je crkvena grupa pokušavala spriječiti medije da izvještavaju o krvavim pojedinostima. Navodno su i Stanford i Hari zlostavljali Evelin, a njena majka je optužena za to da je svoju kćerku slala Stanfordu kao prostitutku. Suđenje je privuklo toliku pažnju javnosti da je porota po prvi put u istoriji američkog pravosuđa morala biti odvojena. Harija je sud proglasio poremećenim i osudio ga na kaznu zatvora u bolnici.

Evelin je pokazala zadivljujuću otpornost i nakon tih traumatičnih dešavanja izgradila je sopstveni život kao majka, glumica u nijemim filmovima i vodvilju, a napisala je i dva memoara.

O njoj su se pisale pjesme, knjige i predstave, a 1955. godine snimljen je i film “The Girl In the Red Velvet Swing”.

Njen duh je prisutan i u današnje vrijeme – lik Gillian u seriji “Boardwalk Empire” iz 2010. godine je djelimično zasnovan na Evelyn. Priča o ovoj riđokosoj ljepotici živi i dalje.

Izvor: Cafe Del Montenegro



Želite reklamu na Portalu Crna Gora? Javite nam se!

Želite i Vi da pišete za Crnu Goru? Pridružite nam se!