Možemo li iskoristiti energiju iz vulkana?

Islandski istraživači su izbušili rupu dubine 3 milje ili 4.8 km u revolucionarnom pokušaju da izmame energiju direktno iz vulkana.

Stručnjaci kažu, da ako proces uspije, to će biti „revolucija“ u proizvodnji električne energije.

Island se nalazi između dvije tektonske ploče, koje se odvajaju, uzrokujući konstantnu seizmičku i vulkansku aktivnost. Ovo izolovano ostrvo na Arktiku ima 30 aktivnih vulkana.

Od početka sedamdesetih godina prošlog vijeka kada je došlo do naftne krize, Island je koristio parne stanice oko ostrva za proizvodnju geotermalne energije.

Danas to čini četvrtinu nacionalne proizvodnje energije, dok preostalih 75% dolazi iz hidroenergije.

Ali uprkos brzom porastu geotermalne proizvodnje, ona se generiše samo iz konvencionalnih plitkih vrela.

Ova masivno zdanje se naziva Thor, a to je vodeći projekat na Islandu koji stvara velike količine čiste energije.

Lokacija se nalazi u neprobojnom pejzažu lavinih tokova na poluostrvu Reikjanes, gdje je vulkan poslednji izbio prije 700 godina.

Pročitajte još:   Dječak iz Crne Gore kao beba zaražen HIVom, Srbija priznala grešku i plaća liječenje

Bušenje na Thoru započelo je prošle godine i do januara 2017. godine dostigli su dubinu od 4,659 metara (skoro 3 milje), čineći ga najdubljem vulkanskom bušotinom ikad.

Na takvoj dubini postoji ekstremni pritisak i temperature dostižu do 420 stepeni C.

Ovi ekstremni uslovi pretvaraju vodu u „superkritičnu“ tečnost, koja nije ni tečnost niti gas, što je čini sposobnijom za pokretanje turbine.

Tokom naredne dvije godine naučnici koji su uključeni u ovaj projekat provešće beskrajne analize kako bi utvrdili izvodljivost projekta Islandskog dubokog bušenja (IDDP).

Sledeća faza će biti pumpanje hladne vode unutar bunara, tako da može da koristi paru da bi pokrenula geotermalne turbine.

Albert Albertsson je inženjer koji radi za HS Orka. On objašnjava ogroman potencijal iskorištavanja vulkanske toplote.

„Ako uspijemo da iskoristimo duboko posijanu tečnost u superkritičnim uslovima, što podrazumjeva vrlo visoku temperaturu i pritisak, ovakav izvor bi mogao proizvesti 5 do 10 puta više od konvencionalnog izvora. Pored toga, ima vrlo pozitivan uticaj na životnu sredinu jer nam je potrebno manje zemljišta ili prostora za podloge za izvore, cijevi i tako dalje. Dakle, naš otisak će biti mnogo, mnogo manji „, kaže on.

Pročitajte još:   Deset najtraženijih gedžeta u 2017. godini

On dodaje da ako snabdjevanje grada Reikjavika energijom sa 212.000 stanovnika traži od 30 do 35 konvencionalnih bunara, glavni grad bi mogao da napaja samo 3 do 5 superkritičnih bunara.

Nakon što Thor postane operativan, naučnici će imati dvije godine da prouče, analiziraju i potvrde da li je izvor održiv u smislu sigurnosti i ekonomske održivosti.

Finnbogi Oskarsson radi za Islandski Geosurvei, konsultantski i istraživački institut koji savetuje islandsku energetsku industriju.

„Kada budemo vidjeli što je tamo dolje, a znamo da postoji visoka temperatura, dobijamo tečnosti i još uvjek ne znamo njihov sastav, i kada saznamo kakve vrste tečnosti postoje, moramo saznati kako ili uz pomoć čega možemo da radimo sa njima“, kaže on.

„Dakle, ima mnogo pitanja bez odgovora, ali svakako ako postignemo uspjeh, to će biti revolucija„.

Sa populacijom od nešto više od 300.000 ljudi, geotermalnu energiju koristi samo četvrtina građana Islanda.

Pročitajte još:   “Otišao sam od kuće. Odrekao se prijatelja. Na kraju se sve isplatilo”: Veliki intervju Filipa Radovića

A ako je izvor u mogućnosti da iskoristi takvu paru, mogao bi da generiše energetski kapacitet od 50 megavata, u poređenju sa tipičnim geotermalnim izvorištem koji generiše samo 5 megavata.

Ovo je Akureiri, drugi najveći grad na Islandu sa populacijom od 19.000 stanovnika. Agnes Sigurdotir je mama i žena i živi u selu izvan grada.

Kaže da bi voljela da Island da postane pionir u iskorištavanju energetskog potencijala vulkana.

„Bilo bi sjajno kad bi nam energija dolazila pravo iz vulkana da snabdijeva naše potrebe (za električnom energijom) u budućnosti „, kaže ona.

Island je jedina zemlja na svijetu koja radi na 100 posto obnovljivim izvorima energije.

Međutim, industrije i vozila proizvode ogromnu količinu CO2, tako da Island i dalje ne ispunjava ciljeve pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Želite reklamu na portalu Crna Gora? Javite nam se!

Želite i vi da pišete za Crnu Goru? Pridružite nam se!