Pet mana visoko inteligentnih ljudi

#Psihologija #Inteligencija #Mane

635886841355255060924628021_Business-Intelligence-and-Management-leaders.jpg

Visoka inteligencija svakako je prednost, ali nije i ključ za lakši, jednostvaniji, srećniji ili pak ispunjeniji život, prenosi Radiosarajevo.ba.

U odgovoru na to može li inteligencija biti i prokletstvo nekima, psiholozi objašnjavaju da ona svakako može imati negativne strane, koje potvrđuju naučne studije.

Često razmišljaju umjesto da osjećaju

Visoko inteligentni ljudi mogu razumjeti osjećaje jako dobro, razmišljati i razgovarati o njima, ali problem je u tome što često neće osjećati olakšanje kod njihovog izražavanja.

To je čest problem jako pametnih ljudi, posebno onih koji se sjajno izražavaju. Oni koriste riječi kao dimnu zavjesu. Manje komunikativni i verbalni ljudi svoja ponašanja koriste i kao izudvni ventil – povikaće, baciti nešto, rasplakati se, skočiti, plesati.

“Visoko inteligentni će pričati o tome kako se osjećaju, a kad završe s razgovorom, svi će ti osjećaji i dalje biti zarobljeni”, kaže psiholog Markus Geduld.

Pročitajte još:   Test koji u pet sekundi otkriva jeste li pod stresom

Dodaje kako je u tome ključna razlika između kognitivnih i emocionalnih vještina te iako naučnici ne mogu detaljno da objasne kako su oni povezani, očito je da visoka emocionalna inteligencija kompenzuje niske kognitivne sposobnosti, pri čemu se izrazito pametni ljudi ne moraju oslanjati na svoje emocionalne vještine da bi riješili probleme.

Ljudi očekuju da uvijek zablistaju

Kod prepoznavanja visoko inteligentnih ljudi, društvo će od njih očekivati više – da budu najbolji u svemu, nebitno o kojem je području riječ, pa oni nemaju s kim da razgovaraju o svojim slabostima ili nesigurnostima.

Na njima je veći pritisak da moraju uspjeti, zbog čega su pod stalnim stresom. To je očito već i u mlađoj dobi – djeca koja su inteligentnija generalno osjećaju više tjeskobe.

Teže nauče vrijedost teškog rada

Činjenica je kako će inteligentniji ljudi znati bolje da rasporede svoje zadatke i brže obavljati posao, odnosno s manje truda nego što bi trebalo nekom ko nije tako inteligentan. Ipak, inteligencija ne vodi direktno uspjehu, a visoko inteligentni ljudi možda nikad ne razviju upornost koja im je potrebna za njega.

Pročitajte još:   Ksenija Mijatović objasnila kako liječi ljude pozitivnom psihologijom

“Inteligencija postaje problem kad oni koji je imaju otkriju u ranom uzrastu da ne treba mnogo da rade kako bi pratili druge, pa nikad ne razviju dobre radne navike”, ističu psiholozi.

Ljudima ide na živce kad ih ispravljaju

Bez obzira je li riječ o ćaskanju ili ozbiljnijem razgovoru, inteligentni ljudi najčešće imaju potrebu da ispravljaju druge ako kažu ili tvrde nešto pogrešno, a to znači da ih drugi doživljavaju kao pametnjakoviće koji su u društvu naporni.

Pretjeruju sa analiziranjem

Ljudi s visokom inteligencijom previše vremena troše na razmišljanje i analize, a u tome teško sebi mogu pomoći. Iz pretjeranih analiza proizlazi i previše brige, pa i otežana mogućnost odabira – inteligenti žele biti ziheraši u svojim odlukama kako bi bili uvjereni da nisu pogriješili, što je u većini životnih situacija nemoguće te je ponekad neophodno osloniti se i na svoj instinkt.

Pročitajte još:   Za vrijeme praznika najviše svađa zbog novca

Izvor: Cafe Del Montenegro

Želite i vi da pišete za Crnu Goru? Javite nam se!