Na planini Zeletin rastu stabla stara pet vjekova

    Prva međunarodna konferencija o Vrancu i drugim
crnogorskim autohtonim sortama vinove loze

    #Društvo #Munika #PlaninaZeletin #Stabla

    23130544_10155793275579785_1296985154482239662_n.jpg
    Stabla na Zeletinu (Foto: Marija Šoškić)

    Na planini Zeletin koja se proteže od Andrijevice pa sve do Gusinja i andrijevičkog sela Kuti rastu stabla munike stara, vjerovali ili ne, pet vjekova!

    Stabla na Zeletinu (Foto: Marija Šoškić)

    U tim drvima i u njihovim godovima stoji čitava istorija jednog naroda i generacija koje su je čuvale i u vremenima mnogo većih izazova. Većina mještana Andrijevice i brojnih okolnih naselja sigurno ne zna za ovaj podatak zbog kojeg bi ovaj neistraženi dio masiva Prokletija mogao da postane pravo rajsko mjesto, ako ne i još jedna crnogorska prašuma pored Biogradske gore gdje najstarija stabla imaju do 400 godina starosti.

    CdM je tragom ovih informacija kontaktirao biologa Bojana Zekovića koji nam je potvrdio da na ovoj planini na sjeveru Crne Gore rastu ovi mudri gorostasi.

    (Foto: Marija Šoškić)

    “Munika jako sporo raste, a kada ih vidite u tim dimenzijama sigurno ne možete ostati ravnodušni. Ozbiljnija istraživanja nikada nijesu sporvedena i u tome je najveći problem, jer znamo da se radi o evropskim rijetkostima, koja bi privukla pažnju nauke i javnosti, i puno bi značila za Crnu Goru i naselja u okolin”, navodi on.

    Pročitajte još:   Deklaracija o opstanku srpskog naroda u regionu 1. decembra

    Na naše pitanje da li to znači da bi zeletin mogao da postane još jedna crnogorska prašuma, zeković odgovara da je vrlo moguće, ali da nije usamljen u tome.

    “Radi se o malim mjestima koja su samo lokalcima poznata, lokalcima koji su odrasli uz to i nekako prihvatili ali ni svjesni nisu bili kakve rijetkosti imaju u svom dvorištu. Upravo uz njihovu pomoć otkrivamo ova rajska mjesta”, dodaje Zeković.

    (Foto: Marija Šoškić)

    Međutim, veliki problem u očuvanju ovako rijetkih vrsta predstavljaju koncesionari koji ih nemilosrdno sijeku narušavajući savršeni sklad prirode. Da stvar bude još gora, sijeku se stabla i na Orjenu, Komovima, Bjelasici, Visitoru, Ljubišnji i Hajli-šumama koje su međunarodno zaštićene Bernskom konvencijom kao Emerald staništa.

    (Foto: Marija Šoškić)

    “Odnose se šume ljudima ispred praga, ostavljajući im pustinje iznad kuća, uništene izvore, uništene puteve, ostavljajući ih na ledini. Daleko od toga da se radi o održivosti, a uzimajuću u obzir klimatske promjene kojima smo svi svedoci, ovakav odnos prema šumam predstavlja samoubilački akt jedne države. Bageri i šege slobodno ulaze i uništavaju istoriju. U toku je potpuna pohara crnogorskih šuma, odvija se skrivena od očiju javnosti i pod sumnjivim okolnostima sa ogromnim propustima. Mislim da je svakom ko misli na budućnost ove zemlje, na ljude koji žive u tim krajevima, na identitet Crne Gore kao prirodnog bisera, u interesu da zaustavi ovu lavinu”, upozorava Zeković.

    Pročitajte još:   Zašto i Klinton nije na stubu srama: "Skinuo je pantalone", "ljubio me", "omalovažavao me"

    Valja napomenuti da je naša Biogradska prašuma jedna od tri najbolje očuvane prašume u Evropi. Radi su mjestu velikog biodiveziteta, raznolikosti vrsta drveća, gdje najstarija imaju starost od 300 do 400 godina. Među najstarijima su gorski javori, jasen, bukva, brestovi i jele.

    Međutim, nije u pitanju starost, nego i same dimenzije obima i visine, koje se nalaze u vrhu Evrope kada su neke od tih vrsta u pitanju.

    S.Bošković

    Izvor: Cafe Del Montenegro

    Želite i vi da pišete za Crnu Goru? Javite nam se!

    Ostavite komentar