Hrvatski inžinjer tvrdi da je razbio Da Vinčijev kod: Šta krije Mona Liza?

#DaVinčijevkod #Inžinjer

Večernji.hr

Inženjer elektrotehnike iz Zagreba Boško Kontić baš poput glavnog junaka poznatog romana Dena Brauna „Da Vinčijev kod“ tvrdi da je otkrio tajnu slika Leonarda da Vinčija, te da se najvažnija krije u njegovom remek-djelu Mona Lizi.

„Smatram da je Da Vinči, radeći ovu sliku, svjesno stvarao savršeno umjetničko djelo po kojemu je htio da ga se pamti. Također, mislim da je iz istog razloga baš u ovu sliku sakrio niz tajni te da ona ima sasvim drugo značenje od onog koje je na prvu vidljivo“, ističe 62-godišnjak koji se zadnjih 30-ak godina bavi i slikarstvom.

Upravo je kroz rad na vlastitim slikama počeo da proučava zakon zlatnog reza i tako je krenulo njegovo otkrivanje misterija slike koja se čuva u pariškom Luvru. Sve u znaku brojeva Zlatni rez zapravo je matematički pojam, konstanta koja se najčešće spominje u istoriji umjetnosti, a korištena je za postizanje savršenstva u kompoziciji, prvo u antici.

Procvat je doživjela u renesansi, a prema tom božanskom ili zlatnom omjeru, kako se još naziva, manji se dio prema većem odnosi kao veći dio prema cjelini.

„Bilo mi je logično da zlatni rez koristim kako bih analizirao slike Leonarda da Vinčija. To sam učinio i ništa. Nije bilo apsolutno nikakvog poklapanja, a on se smatra genijem renesanse. To me navelo na razmišljanje jer mislim da je nemoguće da on, čiji lik i djelo praktički utjelovljuju to razdoblje, nije koristio zlatni rez, a poznato je koliko su mu bili važni matematika, geometrija i pravilnosti“, kaže Kontić koji je zaključio kako je Da Vinči sigurno koristio neki drugi princip, prenosi „Vecernji.hr“.

Tražio je, tražio, mjerio i proučavao te je na kraju, 2015. godine, pronašao njegov tajni kompozicijski obrazac – „polaris“.

Riječ je o kompozicijskoj strukturi, složenoj geometrijskoj tvorevini zasnovanoj na zlatnom rezu, a koji se sastoji od kvadrata, dijagonala, vertikala, horizontala, kružnica i pentagrama.

„Kada sam ga primijenio na Mona Lizu, ali i ostale Da Vinčijeve slike, sve je bilo jasno. Savršeno se poklapalo, pokazalo je sasvim neki novi svijet i otkrilo tajne koje je slikar sakrio u svoja djela i koje su do sada bile potpuno nepoznate“, govori Kontić koji je polaris nazvao po polarnoj zvijezdi koja je bila tema nekoliko Da Vinčijevih alegorijskih crteža.

Kontić napominje da je to njegov naziv te kako Da Vinči svoj obrazac sasvim sigurno nije sam tako nazvao, ali je nedvosmisleno da ga je koristio.

„Uz pomoć računala i detaljnih matematičkih analiza primijenio sam polaris na sve njegove slike, a obrazac je točan do te mjere da čak mogu odrediti dimenzije slike u milimetar. Polaris se toliko očito poklapa s njegovim djelima da bi se čak mogao koristiti za utvrđivanje je li neka slika uistinu Da Vinčijeva“, kaže 62-godišnji Zagrepčanin koji je najviše tajni otkrio u Mona Lizi.

On tvrdi, naime, da je Leonardo da Vinči u toj slici predvidio svoju smrt u 56. godini.

„Unatoč tome što je preminuo 1519. u 67. godini, uvjeren sam da je u vrijeme kada je slikao Mona Lizu, između 1503. i 1506. godine, Da Vinči smatrao da će uskoro umrijeti“, kaže Kontić te ističe kako je antički slikar Apel bio je Leonardov slikarski uzor, kako po načinu slikanja tako i po pitanju ugradnje godine pretkazanja smrti u sliku.

Takođe kaže da je Da Vinči u to vrijeme u više izvora dao naslutiti da očekuje svoj skori kraj. Tako se u njegovim rukopisima iz tog vremena učestalo ponavlja riječ „moro“, što očigledno, što u skrivenim konstrukcijama, a Kontić dodaje kako se, koristeći polaris, može vidjeti da je Mona Liza baš cijela u znaku broja 56.

Za početak, u visini vrata Mona Lize, tamnom bojom naslikani su oblici koji izgledaju kao brojevi pet i šest. Prvi je uspravan i smješten s desne strane žene, a drugi je polegnut i nalazi se na njenoj lijevoj stani.

„Te je brojeve lako uočiti i golim okom ako se slika proučava u dovoljno dobroj rezoluciji, nisu potrebne neke računalne analize, a polaris mi je samo pomogao pronaći njihov smještaj. Također, treba napomenuti da su brojevi napisani zrcalno simetrično, onako kako je Leonardo da Vinči običavao pisati“, objašnjava Kontić te dodaje kako nije slučajno da se broj 5 nalazi poviše desne, a broj 6 poviše lijeve ruke.

On, naime, smatra kako je jedan od prikaza broja 56 na slici izveden upravo s pomoću ruku Mona Lize, a da bi se on shvatio, potrebno je u obzir uzeti broj 72 koji se na slici vidi pored Mona Lize, ispod malenog mostića iznad njenog lijevog ramena.

On je pronađen nakon što je „Lumière Technology“ iz Pariza, kompanija specijalizovana za digitalizaciju umjetničkih djela, skenirala sliku te izradila njene skenove veličine po 450 megabajta.

Pomoću njih istoričar umjetnosti Silvano Vinćeti istraživao je Mona Lizu te je 2010. godine objavio da je na slici pronašao taj broj 72 ispod desnog luka mosta. Kontić je zaključio da je taj broj povezan s knjigom franjevačkog sveštenika Luke Paćolija, inače vrsnog matematičara koji je blisko sarađivao s Da Vinčijem u periodu od 1499. do 1506. godine.

Na 36. listu, odnosno 72. stranici njegove knjige „Summa de arithmetica, geometria, proportioni et proportionalita“ iz 1494. godine prikazani su tako različiti položaji prstiju ruke, a koji se odnose na prikaz brojeva prstima.

„I uistinu, prema toj skici broj 6 prikazan je s uzdignutim palcem, skupljenim prstenjakom i s ostalim ispruženim prstima, a broj 50 s blago polegnutim palcem i s ostalim ispruženim prstima. Uspoređujući te crteže s rukama Mona Lize, može se zaključiti da položaji prstiju na slici odgovaraju brojevima 6 i 50“, govori Kontić te zaključuje kako je pomalo neprirodan položaj Mona Lizinih ruku majstor poput Da Vinčija zasigurno naslikao s namjerom.

Daljnja Kontićeva analiza se takođe temelji na pronalasku Silvana Vinćea, koji je osim broja 72 ispod mosta, u desnom oku Mona Lize pronašao slovo L, iako je dio stručnjaka njegove nalaze osporio.

„Pretpostavlja se da je neki znak sakriven i u lijevom oku, možda S, B, CE ili čak VI. Oni koji se bave proučavanjem Mona Lize zaključili su da je slikar u njezine oči sakrio svoje inicijale te da L stoji za Leonardo, a VI za Vinci, no ja smatram da se ta slova očito potvrđuju moju teoriju s obzirom na to da je L rimski broj 50, a VI šest“, napominje Kontić koji svojom teorijom objašnjava i zagonetni osmijeh Mona Lize te tvrdi da je Da Vinči njime odlučio pokazati svoje slikarsko umjeće te suptilno dati do znanja da slika krije tajnu.

„Također, mislim da je uvjeren u skoro napuštanje zemaljskoga života, osmijehom pokazao mirenje sa sudbinom te spokojno čekanje smrti“, dodaje Kontić i tvrdi da je to i razlog zašto je Da Vinči odlučio naslikati baš Mona Lizu.

„U to se vrijeme on bavio izričito matematikom i geometrijom, a odbijao je narudžbe za slikanje portreta na kojima je mogao i znatno više zaraditi. Zašto je onda slikao ženu nekog trgovca?“, pita se Boško Kontić te objašnjava kako je u to vrijeme smrtnost žena na porodu bila izrazito visoka.

Smatra se, naime, da je Mona Liza zapravo bila Liza del Đokondo, supruga firentinskog trgovca Frančesca del Đokonda. Udala se u 15. godini te je do vremena kada ju je Da Vinči slikao rodila već troje djece od kojih je jedno umrlo. Takođe, ona je Del Đokondu bila već treća supruga, a prve dvije umrle su zbog komplikacija na porođaju.

„Mislim da je Da Vinči slikao baš nju jer je osjećao da će i ona, kao i on, uskoro umrijeti. Smatram da ta slika nikad nije bila namijenjena da se preda porodici Del Đokondo te da je ostala u vlasništvu Da Vinčija jer ju je on od početka slikao za sebe, a ta se tvrdnja može povezati i s nekim teorijama da Mona Liza sliči svom tvorcu te da je neka vrsta autoportreta, jer je Da Vinči slikao osobu po koju smrt dolazi“, zaključuje Kontić koji o svojim teorijama još nije dobio mišljenje stručnjaka, ali siguran je u postojanje tajne Mona Lize.

Kako kaže, i sam Leonardo da Vinči je rekao: „Neka me ne čita ko nije matematičar“, a mistika te njegova povezanost s brojevima još uvijek ne prestaje.

(Vecernji.hr), Nezavisne.rs



Želite reklamu na Portalu Crna Gora? Javite nam se!

Želite i Vi da pišete za Crnu Goru? Pridružite nam se!

Ostavite komentar