Biznis u Tomaševu: Od farme krava živi trinaestočlana porodica

#Društvo #Stočarstvo #Tomaševo #VučkoPešić

thumbnail_U-stali-Vucka-Pesica.jpg

Poljoprivrednik iz Tomaševa kod Bijelog Polja Vučko Pešić predstavlja dobar primjer kako se uz pomoć povoljnih kredita Investiciono-razvojnog fonda (IRF) može razviti isplativi privatni biznis, pišu Dnevne novine.

Pešić je pomoću ovog kredita proširio farmu krava, a od ovog posla danas solidno živi njegova trinaestočlana porodica.

Kako bi povećao proizvodnju mlijeka i sira, Pešić se odlučio za podizanje MIDAS kredita kod IRF-a, u ukupnom iznosu oko 50.000 eura.

Kako kaže, novac mu je pomogao za kupovinu krava, priključne mehanizacije i ostalih stvari neophodnih za poljoprivrednu djelatnost.

Vučko Pešić

“Priključci koje sam dobavio pomoću kredita od IRF-a su mi omogućili lakšu obradu zemlje i lakšu mužu krava”, priča Pešić.

Uz pomoć kredita, ovaj proizvođač je kupio agregat, cistijernu za stoku, raonike i roto kosu za rad u polju, kao i pet steonih junica koje su povećale proizvodnju sira. Nezaposlenost ga je, kako ističe, natjerala da se vrati na selo, a isto preporučuje i drugima.

Pročitajte još:   Raste broj nezaposlenih

“Privatni sektor bih preporučio svima koji hoće da rade. Ovo vrijeme je teško, ali može da se preživi da čovjek fino živi i ne oskudijeva ni u čemu”, navodi Pešić.

Iako se nije školovao za ovaj posao, Pešić ukazuje da svakim danom uči i da za napredovanje nikad nije kasno. On podsjeća da je počeo da se bavi poljoprivredom sa tri grla stoke, a sada ima oko 35 grla i želi da i dalje širi proizvodnju.

Ovaj preduzetnik se bavi i pčelarstvom i posjeduje 50 košnica pčela.

Prema riječima Pešića, u Crnoj Gori ima dosta mladih ljudi koji imaju volje da se bave poljoprivredom. Ipak, kako kaže, u ruralnim područjima mnogi nemaju dovoljno hrabrosti da krenu u taj biznis ili im nedostaje preduzetničkog duha.

U planu brendiranje sira

Pešić kaže da gazdinstva, kakvo je i njegovo, proizvode kvalitetne proizvode, ali da se proizvođači moraju udružiti kako bi postali konkurentniji. Ovaj poljoprivrednik je naučio sve o silaži, a njegova supruga je osim lisnatog, počela da pravi i rolovani sir, odnosno lisnati sir sa pavlakom.

Pročitajte još:   Rukopisi na jezicima islamskog orijenta

“Za dobar sir sve je važno, i nadmorska visina, i trava, i doba godine, a posebno umijeće domaćice. Osim što područja i sela imaju neku svoju “školu sirenja”, i svaka domaćica poštuje svoju recepturu, bilo da je naučila zanat od majke, bake, svekrve, bilo da je sama došla do formule dobrog sira. Planiramo da uložimo sredstva u modernu siraru, a osim toga nastojimo da u dogledno vrijeme brendiramo naš sir za kojim je velika potražnja”, zaključuje sagovornik DN iz Vraneške doline.

Izvor: Cafe Del Montenegro

Želite i vi da pišete za Crnu Goru? Javite nam se!