Evo u kojim gradovima CG djeca najviše prose

Prva međunarodna konferencija o Vrancu i drugim
crnogorskim autohtonim sortama vinove loze

#Društvo #Djeca #Prosjačenje

7781d-1PROSJACI.jpg

Dječje prosjačenje najzastupljenije je u Beranama i Podgorici, a za rješavanje tog problema nedostaje saradnja i podrška roditelja, pokazalo je istraživanje Centra za ljudska prava i demokratiju (CEDEM).

Istraživanje “Dječje prosjačenje u Crnoj Gori – ključni nalazi i preporuke” realizovano je od 25. do 30. septembra u šest crnogorskih opština – Berane, Bijelo Polje, Podgorica, Nikšić, Bar i Tivat.

Metodolog, Miloš Bešić, kazao je da je dječje prosjačenje u Crnoj Gori, kao i u regionu, problem koji se uglavnom vezuje za Romsku i Egipćansku zajednicu.

On je kazao da se taj problem ne može analizirati izolovano.

„Problem dječjeg prosjačenja moramo da posmatramo kao sastavni dio šireg spektra problema Romske i Egipćanske zajednice. Može da se posmatra kao sastavni dio kulture siromaštva i predstavlja strategiju porodičnog i ličnog preživljavanja“, kazao je Bešić.

Prema njegovim riječima, nedostatak saradnje i podrške roditelja djece je najveći problem u borbi protiv dječjeg prosjačenja.

„Roditelji su ovdje sastavni dio problema. Oni ili iniciraju i aktivno podržavaju prosjačenje vlastite djece ili se vrlo tolerantno odnose prema tom problemu“, istakao je Bešić.

Kako je rekao, nadležne institucije ulažu napore u borbi protiv ovog problema, ali imaju ograničen efekat zbog nedostatka porodične podrške.

Jedan od ključnih nalaza, kako je naveo Bešić, je da saradnja sa roditeljima treba da podrazumijeva medijaciju.

„U svim slučajevi,a gdje smo imali efektivnog romskog medijatora rezultati borbe protiv prosjačenja su mnogo bolji nego u situacijma kada to nije slučaj“, dodao je on.

Pročitajte još:   DF-u ćemo odgovoriti dokazima

Bešić je saopštio da je u istraživanju identifikovana povezanost problema dječjeg prosjačenja sa nižim stepenom upisivanja u školama.

„Zadnjih desetak godina je napravljen određen napredak. Značajno je veći broj romske djece u školama, ali na toj tački moraju da se ulože dodatni napori jer je to najbolji put borbe protiv dječjeg prosjačenja“, poručio je Bešić.

On je ukazao na činjenicu da je u Crnoj Gori evidentno nisko učešće romske djece u obdaništima. „A pokazalo se da tamo gdje djeca pohađaju obdaništa ne samo da je dječje prosjačenje manji problem, već i drugi koji se tiču inkluzije Roma“.

Bešić je kazao da je loš socijalni i ekonomskli položaj Roma i Egipćana jedan od ključnih uzroka dječjeg prosjačenja.

„Takvi loši uslovi nisu opravdavanje ali se koriste kao mehanizam opravdavanja dječjeg prosjačenja“, dodao je Bešić.

Drugi problem, prema njegovim riječima, je nebriga roditelja prema djeci.

„Taj odnos se uglavnom zasniva i na eksploataciji djece u različitim oblicima i svjesnom insinuiranju djece da se bave prosjačenjem“, pojasnio je Bešić.

Treći uzrok dječjeg prosjačenja je,kako navodi, ogroman deficit u primarnoj socijalizaciji Roma i Egipćana.

Bešić je ukazao da su u istraživanju identifikovana tri ključna oblika dječjeg prosjačenja: porodično, spontano i organizovano.

Treći oblik prosjačenja, kada treće lice, obično iz druge države dovodi djecu kako bi za njega prosili, nije naročito prisutan u Crnoj Gori osim u primorskoj regiji.

Pročitajte još:   Sjutra sunčano, povremeno oblačno

Ključne barijere u borbi protiv dječjeg prosjačenja, prema riječima Bešića, su nepostojanje potrebne dokumentacije, nedostaatk socijalne inkluzije i nedostatak komunikacije sa roditeljima.

On je naglasio da mehanizmi penalizacije i kažnjavanja roditelja ne daje rezultate u borbi ukoliko roditelji svjesno šalju djecu na ulicu.

Bešić je kazao da je u svakoj opštini, gdje postoje efikasni romski medijatori, situacija sa dječijim proosjačenjem mnogo bolja.

„Ovo se dešava zbog toga što Romi nemaju dovoljno povjerenja u nadležne institucije i ta komunikacija je otežana na mnogo nivoa. Bez medijacije ne možemo da očekujemo efikasnu inkluziju i rješenje problema“, smatra on.

Bešić je ukazao na nedovoljno efikasniu saradnju između nadležnih institucija i na činjenicu da među zaposlenim u institucijama ne postji dovoljan nivo empatije, brige i zainteresivanosti za probleme Roma.

„Ne postoji dovoljna zainteresovanost nadležnih institucija za rješavanje problema, a takođe postoje situacije da nisu izgrađeni mehanizmi da se riješi problem“, rekao je on.

Bešić je kazao da je problem prosjačenja najviše izražen u Beranama i Podgorici, a da ga u Tivtu uopšte nema.

Porodično prosjačenje je, kako je rekao, dominantan oblik u svim opštinama, a organizovano je najzastupljenije u Baru tokom sezone.

Prema riječima Bešića, socio-ekonomski položaj je loš u svim opštinama.

Kada je riječ o pohađanju škola, Bešić je kazao da je u Baru loše, a u Beranama veoma dobro.

Pročitajte još:   Pljevlja predstavljaju izazov investitorima

„Predrasude prema romskoj populaciji su izražene svuda osim u Nikšiću, dok je saradnja između nadležnih institucija najlošija u Baru i Bijelom Polju”, rekao je Bešić.

Kako je dodao, opasnost od dodatnog nasilja je naizraženija u Podgorici i Nikšiću.

“Aktivan rad sa roditeljima, efektivna medijacija i prijetnja oduzimanju benefita su najbolji mehanizmi u rješavanju problema dječjeg prosjačenja”, istakao je Bešić.

Bešić je kazao da gotovo svi ispitanici smatraju da je ideja dnevnog boravka odlična i da se pokazala vrlo efikasnom.

Taj dnevni centar, prema njegovim riječima, mora biti cjelodnevnog tipa sa sadržajima koji podrazumijevaju psiho-socijalni pomoć.

„Prihavtilište može da bude jedan od najboljih načina“, rekao je Bešić i dodao da nadležne službe moraju bolje da koordiniraju.

Regionalni koordinator HELP-a, Klaus Mok, kazao je da dječje prosjačenje se tiče svih u društvu i da to nije izolovan problem već rezultat socijalnih karakterisitka u kojima Romi i Egipćani žive.

„Borba protiv prosjaćenja mora biti usmjerena na ukupno poboljšanje socio ekenomskih uslova u kojima Romi i Egišćani žive“, poručio je Mok.
Rezultate istraživanja o dječjem prosjačenju u Crnoj Gori, koje je realizovao CEDEM, u saradnji sa njemačkom organizacijom Help.

Istraživanje je dio dio projekta koji sprovodi Help, u saradnji sa CEDEM-om, Romskim obrazovnim fondom i Crvenim krstom Crne Gore, a uz podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

Izvor: Cafe Del Montenegro

Želite i vi da pišete za Crnu Goru? Javite nam se!

Ostavite komentar