Izboriti se za princip regate

#CgEu #MomčiloRadulović

Crnogorska diplomatija treba da se izbori za ostanak principa regate u procesu proširenja kao predominantne odrednice jer treba da izbjegnemo zamke bilo kakvog neprincipijelnog vezivanja za tuđe unutrašnje političke procese ili regionalne probleme, ocijenio je u izjavi za Pobjedu predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović.

Radulović: Ovakav stav posljedica snažnog lobiranja pojedinih regionalnih i evropskih faktora (Foto: gov.me)

Komentarišući izjavu predsjednika Evropske komisije Žan Klod Junkera da neće biti proširenja u ovom mandatu EK ali i medijske najave o postojanju strategije za „uspješan prijem Crne Gore i Srbije u Evropsku uniju do 2025. godine“, Radulović je kazao da taj dokument daje vrlo ekstenzivan period EU za unutrašnju konsolidaciju, kako na nivou institucija, tako i na nivou političkog konsenzusa o ovom, ali i nizu ostalih prioritetnijih pitanja od proširenja.

Sa druge strane, bivša potpredsjednica Vlade Gordana Đurović kaže za Pobjedu da će Evropska komisija sačiniti već 2018. godine strategiju za uspješno pristupanje Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji.

Pročitajte još:   Kolašinski Dom učenika bez struje, djeca uče uz šterike

„Predsjednik EK Žan Klod Junker procjenjuje da je moguće, uz uključivanje oprobanog principa ‘sustizanja’ – napraviti ovaj napredni ‘integracioni duet’, koji se može nadati članstvu u srednjem roku“, izjavila je za Pobjedu predsjednica Crnogorske panevropske unije i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović ocjenjuje da je ovakav stav „posljedica snažnog lobiranja pojedinih regionalnih i evropskih faktora u vezi sa usporavanjem crnogorskog napredovanja i pokušaja pravljenja jednog specifičnog dvojnog paketa u procesu proširenja, gdje bi se čekalo na političke promjene u Srbiji i gdje bi Crna Gora postala alat za ubrzavanje srpskog učlanjenja“.

Govoreći o strategiji, Đurović ističe da će taj dokument sadržati neophodne korake za okončanje pristupnog procesa, sa posebnim fokusom na vladavinu prava, temeljna prava, borbu protiv korupcije i doprinos sveukupnoj stabilnosti regiona.

„Iz ugla Crne Gore, ona smatra da bi bilo praktičnije i primjerenije da je prvo navedena Crna Gora, pa onda Srbija, shodno dinamici procesa integracija. Međutim, Junker je naveo prvo Srbiju, pa Crnu Goru, vodeći se vjerovatno kriterijumom veličine zemlje, ali i potencijalom za kreiranje ‘regionalnih problema’. Pored navedenog, na našim prostorima, to još uvijek asocira na bivši državni aranžman, što pripada prošlosti“, kaže Đurović.

Pročitajte još:   Domaćinstva i preduzeća za struju duguju 170 miliona

Ona dodaje da iz ugla dinamike integracija, Junker procjenjuje da razlika u broju otvorenih poglavlja ne bi trebalo da predstavlja problem za Srbiju (28:10), a posebno ne dinamika zatvaranja poglavlja, imajući u vidu njene administrativne kapacitete.

„Crnoj Gori administrativni kapaciteti svakako nisu jača strana. Međutim, Crna Gora nema famozno poglavlje 35 (dijalog sa Kosovom), a i standardno je dobro ocijenjena kada je stabilnost regiona u pitanju“, kaže Đurović.

Izvor: Radio Televizija Crne Gore

Želite i vi da pišete za Crnu Goru? Javite nam se!