Prisutne razlike u ostvarivanju dječjih prava

#Ombudsman #ŠućkoBaković

U Crnoj Gori je ostvaren određeni napredak u oblasti prava djeteta, ali stanje još nije zadovoljavajuće i dalje su prisutne slabosti i razlike u ostvarivanju njihovih prava, saopštio je ombudsman Šućko Baković.

Šućko Baković

“Ostvaren je određeni napredak i u ispunjenju preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija(UN), ali stanje još nije zadovoljavajuće. I dalje su prisutne slabosti i razlike u ostvarivanju prava djece: sjever – jug, selo – grad i u pogledu ostvarivanja prava ranjivih kategorija djece”, rekao je Baković.

On je, na konferenciji za medije na kojoj je predstavljen alternativni Izvještaj o drugom i trećem periodičnom izvještaju Crne Gore o primjeni Konvencije UN o pravima djeteta, kazao da je ostvaren značajan napredak u pogledu usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa Konvencijom o pravima djeteta.

“Ono što brine je primjena zakona koja nije na zadovoljavajućem nivou, a što je dijelom posljedica i nejasnoća u pogledu nadležnosti i obaveza u primjeni propisa između nacionalnog i lokalnog nivoa, i nejasnoća koje se javljaju usljed njihove neusklađenosti“, naveo je Baković.

On je saopštio da obezbjeđenje finansija i dalje predstavlja izazov.

“Neophodno je veću pažnju posvetiti realnom planiranju i obezbjeđenju finasijskih sredstava za ostvarivanje prava djeteta i na nacionalnom i na lokalnom nivou”, poručio je Baković.

Kako je kazao, u Crnoj Gori još nema realne procjene koji je procenat ukupnog budžeta predviđen za djecu i obezbjeđenje ostvarivanja njihovih garantovanih prava.

Baković je naveo da u Instituciji Ombudmsmana smatraju da je neophodno unaprijediti sistem prikupljanja podataka koji bi omogućio njihovu analizu i procjenu uticaja različitih politika i programa za sve oblasti koje pokriva Konvencija i protokoli.

Pročitajte još:   Kroz projekat zaposlili 10 mladih

“Veliki problem predstavlja različit način prikupljanja podataka, od nadležnih organa/ustanova, što onemogućuje uporednu analizu a samim tim i praćenje određene pojave kao i razmjenu podataka između samih organa”, ocijenio je Baković.

On je, govoreći o principu poštovanja stavova djeteta, rekao da se on ne sprovodi u dovoljnoj mjeri, i dodao da ga odrasli najčešće deklarativno prihvataju, a evidentne su i njegove zloupotrebe.

“Iz tog razloga od posebne važnosti je ustanovljavanje obaveze da nadležni organi i javne institucije prilikom donošenja odluka koje se tiču djece moraju osigurati proces konsultacija sa djecom koji će biti prilagođen godinama života i zrelosti djeteta”, kazao je Bakovič.

Prema njegovim riječima, i dalje se uočava nedostatak servisa koji bi pružali savjetodavne usluge i podršku roditeljima i djeci vezano za pitanja roditeljskog staranja, odnose u porodici i poteškoće sa kojima se roditelji i djeca suočavaju tokom odrastanja.

Kako je naveo Baković, što se tiče nadležnosti i kapaciteta centara za socijalni rad, broj stručnjaka nije zadovoljavajući, a njihove kompetencije treba kontinuitrano jačati kako bi mogli adekvatno odgovoriti na sve složenije zahtjeve i biti u stanju da primjenjuju nova zakonska rješenja.

Baković je naglasio da je, uporedo sa razvojem usluga, neophodno uspostaviti i sistem stručnog nadzora nad pružaocima usluga kako bi se osigurala zaštita interesa djetata.

Pročitajte još:   Putevi suvi, vidljivost dobra

On je naveo da koncept zajedničkog starateljstva nije na zadovoljavajući način promovisan od strane stručnjaka.

“Evidentni su problemi vezani za boravak djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi nakon prekida zajednice života roditelja”, saopštio je Baković.

Značajan broj djece je, kako je kazao, izložen manipulativnim oblicima ponašanja roditelja, koji rezultiraju otuđenjem djeteta od roditelja i razvojem niza emocionalnih poteškoća djeteta, što je razlog za zabrinutost.

Prema riječima Bakovića, i pored niza zakona, podzakonskih akata i strateških dokumenata koji su usvojeni i realizovani u prethodnom periodu u cilju zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja, još uvijek ne postoji adekvatan odgovor na nasilje.

„U praksi postoji problem nedovoljne i neblagovremene multisektorske saradnje na nacionalnom i na lokalnom nivou“, naveo je Baković.

Kako je kazao, usluge zdravstvene zaštite nisu podjednako dostupne svoj djeci i mladima.

“I dalje nedostaju pojedini stručnjaci za rad sa njima, nedovoljan je broj stručnjaka u odnosu na potrebe, pojedini objekti nijesu pristupačni djeci i mladima sa smetnjama u razvoju, nije obezbijeđena adekvatna zaštita mentalnog zdravlja i ne postoje kapaciteti za hospitalni tretman mentalnih problema djece i mladih”, saopštio je Baković.

On je naveo da je inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u redovan obrazovni proces zaživjela, ali je, kako smatra, upitan kvaliteta inkluzivnih programa i uslova i kapaciteta njihovog sprovođenja.

Kako je ocijenio Baković, i dalje je prisutno tradicionalno ugovaranje maloljetničkih brakova, kao jedan od oblika iskorišćavanja djece, posebno u okviru romske zajednice.

Pročitajte još:   Sanacija poligona, fasada, krovova

On je saopštio da je prisutan problem nedostatka kapaciteta predškolskih ustanova, a naročito za boravak djece do tri godine u jaslenim grupama.

Baković je ocijenio da treba ubrzati dinamiku gradnje vrtića.

“Kada su djeca u pitanju, nema odgađanja”, poručio je Baković.

Zamjenica za oblast prava djece, Snežana Mijušković, ocijenila je da Savjet za prava djeteta potrebno dodatno osnažiti i pozicioniorati.

“Savjet treba da bude Vladino tijelo koje će koordinisati svih politika usmjerenih ka djeci i za djecu”, poručila je Mijušković.

Ona je ocijenila da bi značaj Savjeta trebalo biti daleko jasnije izražen i to tijelo bi trebalo da bude ojačan sa što većim brojem stručnjaka.

“U Savjetu bi trebalo da bude više djece, trenutno je u tom tijelo samo jedno dijete”, navela je Mijušković.

Savjetnica Duška Šljivančanin navela je da Izvještaj zlatnih savjetnika Ombudsmana o implementaciji preporuka UN Komiteta, u kome je 12 djece, oslikava stavove svih njihovih vršnjaka.

“Njihovi stavovi ne razlikuju se puno od stavova odraslih”, saopštila je Šljivančanin.

Izvještaj, koji je prošle sedmice razmatrao Komitet UN-a za prava djeteta u Ženevi, drugi je koji je Institucija Ombudsmana podnijela Komitetu o poštovanju prava djeteta u Crnoj Gori o primjeni Konvencije i njenih Protokola i primjeni preporuka Komiteta datih Crnoj Gori 2010 godine.

Izvor: Radio Televizija Crne Gore

Želite i vi da pišete za Crnu Goru? Javite nam se!

Ostavite komentar