Stopirali crnogorski rječnik zbog ,,poturica“?

#Rječnik #Canu

Jelica Stojanović, Tatjana Bečanović, Foto Vijesti

PRVI tom Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, koji je prije dvije godine na 500 stranica objavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, povučen je sa liste projekata CANU. Iako ova naučna institucija nije donijela formalnu odluku o obustavljanju rada na Rječniku, zasad nema naznaka da bi posao na ovom kapitalnom djelu mogao biti nastavljen u dogledno vrijeme. „Novostima“ je potvrđeno u CANU da odluku o eventualnom nastavku rada na izradi Rječnika treba da donese Savez Leksikografskog centra i Instituta za jezik i književnosti „Petar Drugi Petrović Njegoš“.

– Prvi put od vas čujem tako nešto – kaže, za „Novosti“, prof. dr Tatjana Bečanović, koja je bila angažovana kao koordinatorka Savjeta za izradu Rječnika. – Niko me ništa nije obavijestio. Očekujem reakciju nadležnih.

Skupština Crne Gore usvojila je rezoluciju o Rječniku 30. jula 2016. godine, posle čega je obustavljena dalja distribucija tog djela, koje je ocijenjeno kao projekat od „ogromnog kulturnog i identitetskog značaja“. Ovom događaju prethodila je burna reakcija političkih predstavnika Albanaca i Bošnjaka u Crnoj Gori, koji su tražili povlačenje Rječnika i izvinjenje CANU jer, kako tvrde, objašnjenja pojedinih izraza nijesu naučno utemeljena i diskriminišu i vrijeđaju manjinske narode, ali i pripadnike islama u toj zemlji. Objašnjenja izraza „Albanac“, „albanizacija“ i „albanizovati“ u crnogorskom rječniku za albanske političare su sporna i uvrjedljiva, jer se, kako su ocijenili tretiraju kao da su „tuđi, divlji, kao da nisu autohtoni“. Albanski političar Nik Đeljošaj je u znak protesta reciklirao nekoliko stranica Rječnika.

Za predstavnike Bošnjaka diskriminatorska i uvrjedljiva je definicija riječi „Agarjanin“ kao „musliman“, „Turčin“, „nevjernik“, „bezbožnik“, riječi „Alah“ kao „bog u islamu“, definicija „abdesta“, etnonima „Bošnjak“ kao „pripadnika bošnjačkog naroda, muslimana koji živi u Bosni – porijeklom odatle“, bez pomena Crne Gore, te korišćenje riječi „poturica“ u brojnim primjerima.

Prof. dr Jelica Stojanović, sa Odsjeka za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Filozofskog fakulteta u Nikšiću kaže da se radi o projektu sa nenaučnim i neutemeljenim imenom.

– Bilo je predviđeno da se uradi rječnik govora Crne Gore, podrazumijevalo se, srpskog jezika. I građa je decenijama sakupljana kao građa rječnika srpskog jezika. Na tome su radili, nekad, vodeći lingvisti, najčešće iz Crne Gore, kaže, za „Novosti“, Stojanovićeva. – Ovo što se sada radi je krađa i prekrađa onoga što je srbistika u okviru svog leksikološkog i leksikografskog rada temeljno i naučno uradila, i pokušaj CANU da se to podvede pod ime – crnogorski.

DO SLOVA „D“

VIŠE od 20.000 leksikografskih jedinica, zaključno sa slovom „d“, obrađeno je u prvom tomu Rječnika. Drugi tom trebalo je da sadrži čak 90.000 reči, što je duplo više od drugog izdanja Vukovog Rječnika koji je imao oko 47.000 riječi, sakupljenih sa šireg srpskog govornog područja.

Novosti.rs

Želite reklamu na Portalu Crna Gora? Javite nam se!

Želite i Vi da pišete za Crnu Goru? Pridružite nam se!