Ćamil Sijarić imao poseban dar govora

U okviru 11 festivala „Zavičajne staze Bihor 2018“, koji se održava pod sloganom „Umjetnost je sumnjiva“, održan je književni susret „Kod Ćamilove česme“, gdje su o Sijariću govorili prof.dr Sofija Kalezić, Zuvdija Hodžić i Safet Sijarić.

Sa skupa poručeno da Sijarić predstavlja osobenu, moralnu stvaralačku pojavu (foto: RTCG)Foto: Sa skupa poručeno da Sijarić predstavlja osobenu, moralnu stvaralačku pojavu (foto: RTCG)

Nazivom festivala želi se ukazati na čijenicu da umjetnost ne podilazi nikome i onda je zbog toga sumnjiče svi, prava umjetnost, prava književnost, muzika i slikarstvo, ne prihvataju nikave ucjene pa se po tom principu održava i ovaj feastival, rečeno je u Šipovicama.

U književnoj kritici sa pravom je primijećeno da Ćamil Sijarić predstavlja osobenu, moralnu stvaralačku pojavu. Romani „Bihorci“, „Kuću kućom čine lastavice“, „Mojkovačka bitka“, „Konak“, „Carska vojska“ potvrdili su viđenje čitalačke publike o iskrenom pripovjedačkom peru i orginalnom talentu ovog bjelopoljskog književnika. U Sijaričevom djelu u dugom nizu godina od njegovog nastanka je mnogo rečeno, njegovo viđenje i tumačenje u svakom novom vremenu dobije drugačije a u svakom periodu ono dobije nov smisao i značenja. Bogat slikovitošću i raznovrsnošću, kolorita, lirski portretisanim junacima, vještom kompozicijom, idejnom slikovitošću, njegov poslednji, po ocjeni mnogih, umjetnički najuspjeliji roman, Raška zemlja Rasčija i danas pobuđuje raspicijente na kompleksno uranje, na mistični i šaroliki svijet Sijarićevog djela, kazala je profesorica na fakultetu za Crnogorski jezik i književnost na Cetinju Sofija Kalezić, govoreći o književnoj tradiciji i savremenom pismu sa osvrtom na djelo Ćamila Sijarića.

„Između naznačenih akata romana kao poseban problem ističe se autorovo viđenje žene u svim sferama njenog postojanja: kao supruge, kao majke, sestre, ljubavnice, druga u nevolji ili pažljivog sagovornika ili samo nijemog učesnika u jednom zlom vremenu i zaostalom patrijahalnom ambijentu“, istakla je Kalezić.

Foto: RTCGFoto: Foto: RTCG

Nakon druženja kod Ćamilove česme, u bašti ispred piščeve kuće održan je poetski čas na kom su govorili Edin Smailović, Enver Muratović, Ljerka Petković, Ethem Mrđenović, Faiz Softić, Marin Čoveliš i Safet Hadrović Vrbički.

Nakon toga priređen je Književni portret Zuvdiji Hodžiću, u formi razgovora koji su u Biblioteci „Ćamil Sijarić“ sa Hodžićem vodili književnici Vlatko Simunović i Rebeka Čilović.

Govoreći o svojim iskustvima sa Sijarićem, Hodžić je kazao da je Sijarić imao poseban dar govora kazuje i to da je svaku svoju pripovjetku prvo ispričao pa je onda napisao.

„Svjedok sam nekih njegovih priča i uvjerio se u svu ljepotu njegovog govora tako da, slobodno mogu reći, nijesam sreo nekog ko je ljepše pripovjedao od Ćamila Sijarića. Ponio je tu sposobost iz zavičaja pa je od anegdote znao da napravi novelu“, istakao je Hodžić.

Foto: RTCGFoto: Foto: RTCG

On je potom govorio o tome koliko su njegovi romani i priče utemeljene i zasnovane na ličnom iskustvu.

„Gete je tvrdio da je svakom piscu iskustvo urođeno, meni stvarno nije ali sam dosta proživio da sam mogao to da transponujem u književnist a posjedujem i poprilično i tuđih iskustava. Tako da ne moram da pričam samo svoju priču već mogu da govorim i o tuđim pričama. Tako je i Sijarić pričao o Bihoru na osnovu onog što je čuo od jezika do tradicije i govora. Tako je i sa mnom sve što sam napisao je ono što sam čuo, prije svega, u užoj porodici“, rekao je Hodžić.

Povelju „Bihorski kazivar“ za misionarski doprinos kniževnosti i kulturi, Zuvdiji Hodžiću uručio je programski urednik festivala Mirsad Rastoder, koji je naglasio da se ovakvim aktivnostima na najbolji način odužujemo velikom piscu i inspirišemo mlade pisce da nastave tradiciju lijepe riječi i kazivanja koja su u Bihoru prepoznatljiva.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

Izvor: Radio Televizija Crne Gore

Advertisements
Želite reklamu na Portalu Crna Gora? Javite nam se!

Želite i Vi da pišete za Crnu Goru? Pridružite nam se!

Ostavite komentar