MARKOVIĆ: Veliki broj nerasvijetljenih napada na novinare je opasnost za slobodu i demokratiju, KLIKOVAC: Napadi se dešavaju svuda u svijetu

Danas je u Podgorici, u hotelu „Centre Ville“ održana debata pod nazivom „Zaštita slobode medija i slobode izražavanja u Crnoj Gori“, koji su organizovale nevladine organizacije „35 mm“ i „Građanska alijansa“, a u okviru projekta „Neispričane priče – novinari u opasnosti“.

Na početku je prikazan dokumentarni film „Silom na sedmu – slučaj Crna Gora“, koji je nedavno produciran u saradnji sa Televizijom Vijesti, kao serija podsjećanja, rekonstrukcija i svjedočenja o napadima na novinare u Crnoj Gori. Autorka filma je novinarka Svetlana Đokić.

Na prvom panelu pod nazivom „Sloboda medija u svijetlu napada na njih – između floskula i konkretne zaštite“ govorili su: Dragan Pejanović, državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, Ljiljana Klikovac, rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva, Patrik Švarcer iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Džef Adler, šef odjeljenja za medije i kulturu u ambasadi SAD u Crnoj Gori i Nikola Marković, predsjednik Komisije za istraživanje napada na novinare.

Ljiljana Klikovac je rekla da je film ostavio snažan utisak na nju. Ona je istakla da je sloboda izražavanja uslov postojanja svakog demokratskog društva, ali i da se napadi na novinare dešavaju u cijelom svijetu, te da u tome Crna Gora nije izolovan slučaj. U tom smislu, pomenula je nedavne napade na novinare na Malti i u Slovačkoj. Klikovac je istakla da je od 2004. godine sprovedena drastična izmjena zakonskih rješenja u ovoj oblasti, te da je posljednjih godina smanjen broj napada na novinare. Ona je priznala da se u određenom broju predmeta pravosudni organi mogli bolje i temeljitije raditi.

Patrik Švarcer je ukazao na važnost organizovanja javnih debata o pitanju slobode medija i slobode izražavanja, posebno u svijetlu činjenice da je i Evropska komisija u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore naglasila da u ovoj oblasti nije postignut nikakav napredak i dala jasne preporuke koje je potrebno hitno ispuniti kako bi se stanje popravilo.

Džef Adler je istakao da su i Sjedinjene Američke Države pitanje slobode medija prepoznale kao jedan od ključnih problema naše države, pored korupcije i nedovoljne samostalnosti i nezavisnosti pravosuđa. On je rekao da su napadi, kao i politički i ekonomski pritisak na medije u slobodnom društvu nedopustivi, te da politički lideri moraju snositi odgovornost za izgovorenu riječ, a mediji voditi računa da objektivno izvještavaju.

Dragan Pejanović je pozvao novinare da  nadležnim organima blagovremeno prijavljuju prijetnje koje dobijaju, ističući da mediji i državne institucije moraju zajedno raditi na poboljšanju njihovog položaja i stvaranju bolje atmosfere za rad i izvještavanje. On je naveo da je od 2004. godine prijavljeno 85 slučajeva napada na novinare, od kojih je 57 procesuirano, za 14 je utvrđeno da nema elemenata za gonjenje po službenoj dužnosti, a 14 slučajeva su još uvijek aktivni, odnosno na njima se i dalje radi. Pejanović je ustvrdio i da se „novinari mogu osjećati slobodno u Crnoj Gori“.

Nikola Marković je rekao da je ovoliki broj nerasvijetljenih napada na novinare opasnost za slobodu i demokratiju i istakao da nema političke volje za njihovo rasvjetljavanje. On je potencirao da nadležni organi moraju snositi odgovornost jer je zbog njihovog nerada i neprofesionalizma u nekim slučajevima napada na novinare i imovinu medija već nastupila ili će ubrzo nastupiti zastara krivičnih djela.

Željko Ivanović, direktor ND „Vijesti“, je rekao da je tužiteljka Klikovac relativizovala značaj prikazanog filma i pokazala nedostatak empatije prema žrtvama, ističući da je „surova relativizacija“ i da se ubistva i napadi na novinare dešavaju svuda. On je istakao da su u posljednjih dvanaest godina novinari „Vijesti“ napadnuti čak 23 puta, a da pomaka u istragama tih slučajeva nema.

Gojko Raičević, novinar portala IN4S, koji je bio žrtva policijske torture na protestima održanim u oktobru 2015. godine, rekao je da u njegovom slučaju nije bilo koordinacije Tužilaštva, Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova. Istakao je da je tri puta tražio procjenu bezbjednosti i zaštitu policije, ali da nije dobio nikakav odgovor.

Na drugom panelu pod nazivom „Bezbjednost novinara/ki u Crnoj Gori – trenutno stanje i perspektiva“ govorili su: Samra Čampara, šefica Medijskog programa Misije OEBS-a, Predrag Nikolić iz Sindikata medija, Mila Radulović iz Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Marijana Bojanić, direktorka TV „Vijesti“ i Biljana Knežević, viša policijska inspektorka u Odsjeku za suzbijanje opšteg kriminaliteta Uprave policije.

Mila Radulović je rekla da je dobila informaciju od vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića da je dao nalog tužiocima da se slučajevi napada na novinare tretiraju kao urgentni predmeti. Takođe, rekla je da je u Nacrt zakona o medijima uvrštena odredba da će država garantovati uslove za rad i bezbjednost novinara, što će, po njenim riječima, doprinijeti boljem položaju novinara.

Biljana Knežević je rekla da je će u jedinicama Uprave policije biti postavljene kontakt osobe sa saradnju sa medijima i novinarima, odnosno da će biti sistematizovana radna mjesta isključivo za ovu problematiku.

Projekat „Neispričane priče – novinari u opasnosti“ je finansiran od strane Evropske unije kroz program malih grantova „Zaštita slobode medija i slobode izražavanja na Zapadnom Balkanu“ koji implementira Hrvatsko novinarsko udruženje kao dio regionalnog projekta Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara na Zapadnom Balkanu, koji sprovodi u saradnji sa šest regionalnih udruženja novinara – Nezavisnim uduženjem novinara Srbije (NUNS), Udruženjem/udrugom BH novinari (BHN), Hrvatskim novinarskim društvom (HND), Udruženjem novinara Makedonije (UNM), Udruženjem novinara Kosova (AGK) i Sindikatom medija Crne Gore (SMCG).

Marija Radinović

Advertisements