Nikola I Petrović-Njegoš – sedmi i posljednji vladar crnogorske dinastije Petrović-Njegoš, od 1860. do 1910. godine na prijestolu kao knjaz, a od 1910. kao kralj, za Crnogorce neprikosnoveni Gospodar, takođe i književnik.
Pod njegovom je upravom crnogorska država 1878. na Berlinskom kongresu dobila međunarodno priznanje i od onih država Evrope koje je dotad nisu priznavale.
Nakon viševjekovne izolacije, Crna Gora je oružanim i diplomatskim putem tada silno uvećala svoje teritorije i izbila na Jadransko more. Uporedo sa velikim proširenjem državnih granica, takođe su rasli i apetiti za ličnim prestižom, kupovinom i širenjem privatne svojine najveće crnogorske dinastije koja je munjevito gazila da hvata korak sa vremenom. Što se kralju svidi to je morao i imati – navode brojni primjeri kupovina imanja i razmjena sa mnogobrojnim porodicama, dobre pozicije za gradnju dvoraca…

1879. godine, nedugo nakon oslobođenja Podgorice od turske vlasti, odnosno godinu dana nakon međunarodnog priznanja države Crne Gore, crnogorski knjaz Nikola je odlučio da sinu Mirku sagradi ljetnjikovac. Glas Crnogorca je 1886. pisao da je knjaz kupio Krušnu glavicu „sa velikijem prostorom u naokolo“. Početak izgradnje najavio je vojvoda Božo Petrović na nekoj svečanosti na tom lokalitetu, 7. juna 1890. godine. Taj dvorac (palac) sagrađen je 1891/92. godine, nedaleko od desne obale Morače… U zapisima se navodi da je, uoči gradnje palaca, tu bilo „pet kuća sa 24 duše“, te da su to bila imanja porodica Milonjić, Zlatičanin i Harović. Uz dvorac je je sagrađena i prizemna zgrada za perjanike kao i dvorska (porodična) crkvica Sv. Đorđa. Okolina tih objekata bogato je pošumljena i formiran je lijepi park koji je i danas znatno očuvan.

Zvanični popis imovine dinastije Petrović u periodu od 221 godine njihove vladavine (1697–1918):
1. Stari dvor bivšeg kralja Nikole sa dotičnim prostorijama i avlijom na Cetinju, ubaštinjeno na ime kralja Nikole;
2. Novi dvor prijestolonasljednika Danila sa dotičnim prostorijama i avlijom na Cetinju ubaštinjeno na ime knjaza Danila;
3. Dvospratna manja zgrada u kojoj je stanovao bivši princ Petar sa pripadajućom avlijom na Cetinju, ubaštinjeno na ime princa Petra;
4. Dvorska kapela (crkva) u neposrednoj blizini starog dvora na Cetinju, ubaštinjena na ime kralja Nikole;
5. Velika dvorska štala sa garažom za automobile i dotičnim placem, ubaštinjena na ime kralja Nikole;
6. Park starog dvora, ubaštinjen na ime kralja Nikole;
7. Park novog dvora, ubaštinjen na ime prijestolonasljednika Danila;
8. Park princeze Ksenije na Cetinju, ubaštinjen na ime princeze Ksenije;
9. Dvorska livada „Pod Grudom“ na Cetinju, ubaštinjena na ime kralja Nikole;
10. Dvorsko imanje „Belveder“ (jedna porušena zgrada sa malo šume), ubaštinjeno na ime kralja Nikole;

11. Dvospratna zgrada u kojoj je ranije postojala „Ženska radnička škola“;
12. Dvorac na Njegušima sa dotičnim prostorijama i avlijom na Njegušima ubaštinjen na ime kralja Nikole, koji je zidan sredstvima dinastije na imanju dobijenom u nasljedstvo i kupljenom od mještana;
13. Dvorsko imanje na Njegušima: livada i voćnjak ubaštinjeno na ime kralja Nikole;
14. Zimski dvorac sa dotičnim prostorijama na Rijeci Crnojevića, ubaštinjen na ime kralja Nikole;
15. Dvorsko dobro na Rijeci: park, bašta, livada i šuma, ubaštinjeno na ime kralja Nikole.
16. Kućište, pašnjak i šuma površine 19.543 metara kvadratnih u opštini Dub (Boka Kotorska), ubaštinjeno na ime kralja Nikole putem nasljeđa;
17. Zabran „Biogradsko jezero“ (šuma, livada od 23 hektara i ribolov u Kolašinu, ubaštinjeno na ime prijestolonasljednika Danila;
18. Novi dvor kralja Nikole sa dotičnim prostorijama, avlijom i parkom u Nikšiću, ubaštinjen na ime kralja Nikole ;
19. Stari dvor kralja Nikole sa pripadajućim prostorijama i avlijom u Nikšiću, ubaštinjen na ime kralja Nikole;
20. Vodenica na rijeci Mrkošnici pod Trebjesom u Nikšiću, ubaštinjeno na ime kralja Nikole;
21. Struganica na Vidrovanu u Gornjem Polju sa pripadajućom baštom, ubaštinjena na ime kralja Nikole;
22. Zabran „Trebjesa“ (park i šuma) u Nikšiću, ubaštinjen na ime kralja Nikole;
23. Oranica, livada i voćnjak oko „Trebjese“, ubaštinjen na ime kralja Nikole;
24. Dvorsko imanje u Poviću (šume i oranice) u Nikšiću, ubaštinjeno na ime kralja Nikole;
25. Zabran, šuma „Morakovo“ dužine 20, a širine 10 km sa 10 ha livade u Nikšićkoj župi, ubaštinjeno na ime kralja Nikole;
26. Zabran, šuma „Stoge“ (Nikšićka duga) u dužini 7, a širini 6 km sa 8 hektara livade;
27. Dvorac „Kruševac“ princa Mirka sa dotičnim prostorijama, parkom, oranicama,voćnjakom i livadom u Podgorici, ubaštinjeno na ime princa Mirka I;
28. Dvorsko imanje „Tiha“ površine 2 ha livade u Podgorici , ubaštinjeno na ime princa Mirka;
29. Dvorac kralja Nikole u Danilovgradu sa dotičnom avlijom, ubaštinjen na ime kralja Nikole;
30. Dvorac „Topolica“ sa dotičnim prostorijama, parkom, voćnjakom, oranicama, livadom i pašnjakom površine 117,82 hektara u Baru, ubaštinjen na ime prijestolonasljednika Danila;
31. Dvorac „Rastislav“ na Suki u Ulcinju sa pripadajućim parkom, ubaštinjen na ime prijestolonasljednika Danila;
32. Dvorsko imanje „Kaluđerovac“ kod Virpazara (kuća, livada i voćnjak) ubaštinjeno na ime princeze Ksenije.
M.M.