MUP: Poštujemo pravo na bunt ali dok ne ugrožava druge

#Društvo #JavnoOkupljanje

majkepreotest-1000x555-1.jpg

Cilj izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama je pronalazak adekvatnog balansa između prava jednih građana da protestuju i slobodno iskažu svoje mišljenje i drugih da uživaju svoja prava, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Iz MUP-a su, reagujući na navode predstavnika nevladinih organizacija (NVO) u vezi sa Zakonom o javnim okupljanjima, kazali da taj Vladin resor nije za to da se onemogući ili obesmisli legitimno, Ustavom zajemčeno i međunarodno priznato pravo na slobodu mirnog okupljanja.

„Cilj je da se pronađe adekvatan balans između prava jednih da protestuju, da slobodno i jasno iskažu svoje mišljenje i slaganje ili neslaganje sa političkim ili drugim odlukama, i drugih građana da uživaju svoja prava koja su im takođe Ustavom i međunarodnim dokumentima zagarantovana“, saopšteno je iz MUP-a.

Kako navode, Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama pokazuje određene manjkavosti u primjeni zbog čega su nužne izmjene „kako bi se unaprijedila određena rješenja i kako bi se „kreativno“ tumačenje i izigravanje propisa svelo na najmanju moguću mjeru“.

„Pravo mirnog okupljanja, sloboda mišljenja, iskazivanje bunta ili neslaganja neotuđiva su prava slobodnog čovjeka. Međutim, uživanje prava i sloboda zagarantovanih Ustavom, zakonom i ratifikovanim međunarodnim propisima, ne može se tumačiti u apsolutnom smislu, odnosno ne mogu se koristiti na način da ugrožavaju prava drugih“, kazali su iz MUP-a.

U tom resoru smatraju da, kad je u pitanju stepen zaštite ljudskih prava i sloboda, je Crna Gora kao država najznačajnije rezultate postigla upravo na polju ljudskih prava u čijem su fokusu jednakost svih ljudskih bića, bez obzira na razlike koje među njima postoje, kao što su socijalne, političke, ekonomske i druge.

Članom 52 Ustava, podsjećaju iz MUP-a, jemči se sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu.

„Ali to ne znači da je to apsolutno pravo jer se u istom članu propisuje da se sloboda okupljanja može privremeno ograničiti odlukom nadležnog organa radi sprečavanja nereda ili vršenje krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine u skladu sa zakonom“, kazali su iz MUP-a.

Kako dodaju, Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama propisuje da je „prostor prikladan za javno okupljanje, javno mjesto pristupačno i prikladno za okupljanje lica čiji broj i identitet nije unaprijed određen, i na kojem okupljanje lica ne dovodi do ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda, zdravlja lica ili bezbjednosti imovine“.

„Podsjećamo i na tumačenje Komiteta za ljudska prava UN-a člana 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima: Pravo na mirno okupljanje će biti priznato. Nijedno ograničenje ne može biti nametnuto ostvarivanju ovog prava, osim onih koja su u skladu sa zakonom i koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti ili javne bezbjednosti, javnog reda, zaštite javnog zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih“, kaže se u saopštenju.

Iz MUP-a navode da, kako je taj univerzalni princip narušen, država je dužna da reaguje i spriječi zloupotrebu prava, koja je očigledna, da bi se ponovo uspostavila ravnoteža i omogućilo jednako uživanje prava svim građanima Crne Gore.

„Blokadom vitalnih saobraćajnica ugroženo je temeljno ljudsko pravo na slobodu kretanja, ugrožava se i sloboda preduzetništva, onemogućava se normalno obavljanje privredne djelatnosti, povećavaju se troškovi života“, ocijenjeno je iz MUP-a.

Oni ističu da je uslijed takvih situacija, koje se u posljednje vrijeme u kontinuitetu ponavljaju, ugrožen veoma značajan segment zaštite građana – rad i normalno funkcionisanje hitnih službi, kao što je služba hitne medicinske pomoći, vatrogasna služba, kojima mora biti omogućeno nesmetano kretanje u svakom trenutku i u svim djelovima grada, a od čije blagovremene reakcije zavise životi ljudi i njihova imovina.

Kako dodaju iz MUP-a, članovi važećeg Zakona koje posebno ističu predstavnici NVO uređuje uslove za ograničavanje javnog okupljanja, odnosno dužnost organizatora da omogući prolaz vozilima hitnih službi samo za potrebe tog javnog okupljanja, dok Zakonom nije uređena obaveza nesmetanog prolaza hitnih službi u slučajevima pružanja pomoći i zaštite građanima koji nijesu učesnici javnog okupljanja.

„Ministarstvo je jasno iskazalo želju da se po ovom pitanju konsultuje sa svim relevantnim, nacionalnim i međunarodnim činiocima i naukom, što je djelimično i urađeno. Takođe, konsultovani su i predstavnici NVO sektora, koji su na sastanku iskazali razumijevanje i želju da nastave sa daljim razgovorima na ovu temu, kako bi se postiglo, najbolje rješenje za Crnu Goru i njene građane“, kaže se u saopštenju.

Iz MUP-a su ponovo pozvali civilni sektor da predlozima pomogne u donošenju rješenja koja će biti prihvatljiva za cjelokupnu društvenu zajednicu.

Izvor: Cafe Del Montenegro