Potrebno napraviti registar faksimila za osobe sa oštećenjem vida

Prva međunarodna konferencija o Vrancu i drugim
crnogorskim autohtonim sortama vinove loze

#Društvo #RegistarFaksimila #Sscg

Capture-15.jpg

U Crnoj Gori je potrebno napraviti registar faksimila za osobe sa otećenjem vida jer potpisavanje otiskom prsta ostavlja utisak da su te osobe nepismene, ocijenjeno je na savjetovanju Saveza slijepih Crne Gore (SSCG).

Savjetnik za socijalna pitanja u SSCG, Andrija Samardžić, kazao je danas, na Tradicionalnom savjetovanju organizacija osoba oštećenog vida „Pristup pravdi pod jednakim uslovima za osobe oštećenog vida“, da osobe sa oštećenim vidom ne mogu sa faksimilom, kao svojeručnim potpisom, da zaključuju sve pravne poslove, napominjući da postoje brojna ograničenja.

“Vrlo često se dešava da se ti poslovi zaključuju otiskom prsta. Ovdje imamo više faktora koji ukazuju na to da je potpisivanje otiskom prsta štetno. Prvenstveno u samim ličnim ispravama osoba sa oštećenim vidom, stoji oznaka da ta osoba ili nije u mogućnosti da se potpiše ili nije pismena”, istakao je Samardžić u PR Centru.

Prema njegovim riječima, potpisivanje otiskom prsta je veoma nepovoljno rješenje, posebno kada se govori o osobama oštećenog vida koje su na nekim funkcijama.

“Oni jednostavno moraju da se bore sa svim predrasudama i stereotipima gdje oni u samom poslu ostavljaju utisak osobe koja ne zna da čita i piše. Imamo brojne situacije na šalterima banaka, u notarskim kancelarijama gdje se potpisuju otiskom prsta. A, na kraju krajeva potpisivanje otiskom prsta je veoma često otežano, a valjanost potpisa druge osobe se naravno ne prihvata”, objasnio je Samardžić.

Pročitajte još:   Todorović predložen za člana Savjeta AEM-a

Zakon o ličnoj karti se, kako je rekao, direktno ne bavi osobama oštećenog vida, već se podrazumijeva da ona osoba koja nije u mogućnosti da se potpiše ostaviti samo sliku i otisak prsta.

“Na ličnoj karti će da stoji iks, čime osoba potvrđuje svoju nepismenost, što nije istina niti adekvatno rješenje. Ako ćemo govoriti o jednakom pristupu pravdi i o poslovnoj sposobnosti nije dovoljno rješenje da se ostavi samo otisak prsta, sve dok postoji rješenje da se da faksimil. Ovo je alarmantna situacija u smislu da se i vrijeđa dostojanstvo svih osoba oštećenog vida bile one ili ne bile nepismene”, smatra Samardžić.

Zakon o notarima u savremenoj praksi je, kako je dodao, najviše štetan po osobe oštećenog vida.

“Član 41 kaže da ukoliko osoba nije pismena ili nije u mogućnosti da se potpiše to se mora naglasiti u samoj notarskoj ispravi, koja obavještava sve učesnike u pravnom poslu da jedna strana sa oštećenim vidom je građanin koji ne zna da piše. Vrlo je moguće da neko neći ni biti informisan da se radi o osobi oštećenog vida nego će zdravo za gotovo uzeti da ta strana u ugovoru zapravo nije opismenjena”, naveo je Samardžić.

Predstavnik Notarske komore Crne Gore, Igor Stijović, objasnio je da po Zakonu o notarima, kada osoba sa oštećenim vidom traži notarske usluge, dužna je da sa sobom povede i svjedoka koji će da joj pročita to što potpisuje.

Pročitajte još:   Gradite karaktere, bunite se protiv nepravde

“Pored toga svjedoka moraju biti još dva svjedoka. Mislim da je ta odredba Zakona malo apsurdna, jer nama kao licima kojima je država dala javna ovlašćenja se vjeruje. Prema tome, ono što bi svjedok pročitao, pročitali bismo i mi. Ali takva je zakonska normativa i mi tu ne možemo ništa”, istakao je Stijović.

On je rekao da, prema faksimilu kao načinu potpisivanja notarskog akta, ima rezervu.

“Odlazak kod notara nije toliko čest. Zbog toga mislim da je otisak prsta možda najsigurnije sredstvo da se potvrdi identitet osobe sa oštećenim vidom, koja je došla kod notara. Ali, ako se naredi drugačije mi ćemo tako postupati. Ali, to nije do nas, već do zakonodavca kako će se odnositi prema tome problemu ubuduće”, smatra Stijović.

Izvršni direktor SSCG, Goran Macanović, rekao je da se osobe sa oštećenjem vida, kade je riječ o pravu na pristup pravdi, suočavaju sa mnogobrojnim barijerama.

“Ali nekako nalazimo način da da prevaziđemo te barijere na lakši ili teži način. Prosto nam je to postalo sastavni dio našeg života. Međutim, razvoj civilizacije i društva u svakom smislu dovodi do toga da smo i mi u obavezi da insistiramo da se neke preprake na koje nailazimo sistemski riješe”, kazao je Macanović.

On je rekao da je najvažniji ugovor, kada su u pitanju osobe sa oštećenim vidom i osobe sa invaliditetom (OSI), Konvencija o pravima OSI, koju je Crna Gora prihvatila i ratifikovala je 2009 godine.

Pročitajte još:   Sjutra počinje sedmica testiranje na HIV

“Time je ova Konvencija dobila primat nad domaćim zakonodavstvom. Konvencija ne donosi neka nova prava za OSI, već samo razrađuje jedan korpus osnovnih ljudskih prava i sloboda na način što pojašnjava državi koje to mjere i aktivnosti treba da sprovede kako bi i OSI i omogućila puno i nesmetano uživanje osnovnih ljudskih prava. A jedno od tih prava je i pravo na pristup pravdi”, pojasnio je Macanović.

On smatra da je potrebno da se napravi registar faksimila za OSI, kao što postoji registar ljekarskih faksimila.

“Samo je bitna volja, tj. da li mi kao država želimo da uđemo u pravno regulisanje ovog pitanja. Vjerujem da će uz dobru argumentaciju, nadležni organi shvatiti značaj ovog pitanja. Ne treba da čekamo da se nekome dogodi problem hoće li mu neko priznati faksimil, a on treba da podigne kredit, nego da spremni idemo u susret potencijalno problematičnim situacijama”, rekao je Macanović

Predstavnica Saveza slijepih Makedonije, Vesna Sofronijevski, rekla je da bi trebalo da se izbjegnu sva zamjenska potpisivanja.

“Ne treba niko u ime slijepoga da deponuje potpis, jer nažalost i danas postoje zloupotrebe, čak i od strane najbližih. Svjetske tenedencije se kreću u pravcu da nema ništa zamjenski, da niko ne radi ništa u ime vas, nego da se nađe oblik da sama osoba uradi nešto za sebe i o sebi”, pojasnila je Sofronijvski.

B.M

Izvor: Cafe Del Montenegro

Želite i vi da pišete za Crnu Goru? Javite nam se!

Ostavite komentar