Za izvještavanje o krivičnom pravosuđu obučeno preko 70 lokalnih novinara

slika-07-30-04-20-09.jpg

U okviru projekta “Jačanje uloge medija u unapređenju krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori“, obučeno je preko 70 lokalnih novinara, a da bi proces edukacije bio upotpunjen izrađen je i Priručnik za istraživačko novinarstvo u oblasti krivičnog pravosuđa.

To je saopšteno na pres konferenciji, povodom predstavljanja projekta koji je Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) realizovao u saradnji sa Televizijom (TV) Prva, a koji je finansiran kroz Program profesionalizacije medija Evropske unije (EU).

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, kazala je da je cilj projekta bio da doprinese integracionom procesu Crne Gore u EU, kroz jačanje kapaciteta medija u izvještavanju o krivičnom pravosuđu i povećanje kvaliteta i vjerodostojnosti istraživačkog novinarstva u toj oblasti.

“Svrha projekta je jačanje integriteta i stručnosti medija za istraživačko izvještavanje o krivičnoj pravdi, u skladu sa standardima EU i Savjeta Evrope, kao i Kodeksa novinara Crne Gore”, pojasnila je Bešić.

Ona je rekla da je značaj istraživačkog novinarstva za sva društva, a posebno društva u tranziciji, neprocjenjiv, napominjući da je istraživačko novinarstvo proces koji se bavi temama, koje su namjerno ili slučajno, sakrivene od javnosti.

“Zbog toga je ovakav vid novinarstva neophodan društvu u cjelini. Građani imaju pravo da znaju o društvu u kojem žive, kao i da o odlukama, koje mogu da utiču posredno ili neposredno na njih, donose sud, na osnovu releventnih činjenica”, ocijenila je Bešić.

Netransparentnost, zloupotreba službenog položaja i različite vrste štetnih stvari po društvo su, kako je istakla, veoma bliske zemljama u tranziciji.

“Ljudi na pozicijama mogu zloupotrijebiti moć koju posjeduju. Zadatak ljudi koji se bave istraživačkim novinarstvom jeste da otkriju uzroke i posljedice ovakvog djelovanja i da na taj način mijenjaju svakodnevicu i bore se za bolje društvo”, poručila je Bešić.

Promovisanjem istraživačkog novinarstva, kako smatra, može se doprinijeti promjenama svega što se u Crnoj Gori treba promijeniti.

Projektni koordinator CEDEM-a, Marko Pejović, pojasnio je da je projekat počeo analizom medijskog okruženja sa akcentom na poštovanje etičkog Kodeksa novinara u Crnoj Gori.

“Ključna stvar je bila da, kroz treninge, odnosno obuke za lokalne novinare Crne Gore, radimo na podizanju njihovih kapaciteta, kako bi se njihova profesionalnost i stručnost, u dijelu istraživačkog procesa, povećala. S tim u vezi, u saradnji sa kolegama iz BIRN-a urađen je trening kurikulum, koji se sprovodio prethodnih 18 mjeseci”, naveo je Pejović.

On je kazao da su održana dva modula obuka, da je treningom obuhvaćeno 70 lokalnih novinara i da su angažovani najeminentniji stručnjaci u oblasti izvještavanja o krivičnom pravosuđu.

“Prvi modul se odnosio na poboljšanje tehnika, metoda i standarda izvještavanja o krivičnom pravosuđu, imajući u vidu da novinari ne poznaju najbolje terminologiju, koja se odnosi na krivično pravosuđe. Prvi modul je realizovan kroz tri obuke. Drugi modul se odnosio na provjeravanje podataka, koji postoje na internetu. Fokus je bio na društvenim mrežama, uzimajući u obzir da se one danas puno koriste i da podaci, koje dobijamo kroz društvene mreže, treba da budu dodatno verifikovani” Drugi modul je realizovan kroz dvije obuke, objasnio je Pejović.

On je kazao da je izrađen i Priručnik za istraživačko novinarstvo u oblasti krivičnog pravosuđa da bi, kako je rekao, proces edukacije bio upotpunjen, a novinari imali jasne instrukcije za izradu priča.

“Priručnik je namijenjen novinarima, posebno na lokalnom nivou. Međutim, mogu ga koristiti svi zainteresovani u civilnom sektoru i na fakultetima. Priručnik prati proces od samog nastanka priče do njenog objavljivanja”, objasnio je Pejović.

Vjerujući da, kako je rekao, saradnja predstavnika sistema pravosuđa na lokalnom nivou, sa jedne strane i medija i civilnog sektora, sa druge strane, može dovesti do sinergije potencijala, u Pljevljima, Ulcinju i Nikšiću su organizovani radni sastanci predstavnika sistema pravosuđa i medija.

“Lokalni mediji su ocijenili da je značajno poboljšana transparentnost osnovnih sudova i osnovnih državnih tužilaštava, iako i dalje postoji prostor za poboljšanje te saradnje. Neophodna je saradnja između novinara i predstavnika sistema pravosuđa, kako bi poboljšali izvještavanje i izbjegli senzacionalističke naslove”, rekao je Pejović.

Imajući u vidu da se, kako je kazao, često krši Kodeks novinara, a uslijed nodovoljno znanja i informacija u ovom dijelu, urađene su tri info sesije u Baru, Podgorici i Nikšiću, gdje su, kako je pojasnio, građani informisani šta mogu uraditi ukoliko su medijskim izvještavanjem prekršena njihova prava.

Pejović je istakao da su preporuke da se nastavi sa obukom novinara, “posebno kada govorimo o lokalnim novinarima, imajući u vidu da se veliki broj projekata odnosi na veće medijske kuće i da se zapostavljaju lokalni novinari”.

Urednica TV Prva, Gordana Đuračić, pojasnila je da je urađeno deset dokumentaraca i to o policiji, zatvorima, sudijama, nasilju o porodici, maloljetničkoj delinkvenciji, medijima, tužilaštvu, ratnim zločinima, advokatima i neosnovanom pritvoru.

“Dokumentarac o policiji je pokazao da saradnja institucija, medija, nevladinog sektora i kompletne države treba da bude jača. U posljednje dvije godine, se pokazalo da je borba protiv organizovanog kriminala bolja i efektnija”, rekla je Đuračić.

Dokumentarac o zatvorima, kako je rekla, donio je priču o tome kako izgleda jedan zatvorski dan i bacio svijetlo na “veliki problem, a to je nedostatak kadra”.

Ona je istakla da je film o sudijama pokazao opterećenost sudija velikim brojem predmeta i da često postupaju u prostorijama koje su veoma male.

“Ovaj film je pokazao da postoji neujednačena sudska praksa. Postoje situacije da u dva slična slučaja, imamo dvije potpuno različito odmjerene sankcije, npr. u jednom slučaju tri godine zatvora, u drugom čak deset”, objasnila je Đuračić.

U filmu o maloljetničkoj delinkvenciji, kako je rekla, iznešen je statistički podatak koji pokazuje da je u prošloj godini, za prvih 11 mjeseci 327 maloljetnika počinilo krađu.

“U filmu o medijima, pokazalo se da se novinari suočavaju sa teškoćama u izvještavanju iz sudnica, naročito zbog toga što, sve što mogu da koriste su olovka, papir i pamćenje. Tako da nekada može doći do nekih propusta”, rekla je Đuračić.

Ona je istakla da je film o nasilju u porodici pokazao da je svaki član crnogorskog društva potencijalna žrtva nasilja u porodici i da se takva djela teško otkrivaju, jer se dešavaju “iza zatvorenih vrata.

Izvor: Cafe Del Montenegro

Advertisements
Želite reklamu na Portalu Crna Gora? Javite nam se!

Želite i Vi da pišete za Crnu Goru? Pridružite nam se!