Tramp i Putin na starom poslu: Kako izbjeći nuklearni rat?

tramp-putin.jpg

Pored mnogih tema za razgovor, Tramp i Putin će na “meniju” sastanka imati i jednu kojom su bili preokupirani njihovi prethodnici – kako izbeći nuklearni rat.

Stručnjaci upozoravaju da je izostanak dijaloga i povjerenja u protekle četiri godine, gurnuo dvije nuklearne supersile u rizik da se, u slučaju neke krize, ne može spriječiti eskalacija, dok nova generacija oružja i mogućnosti sajber-ratova mogu da postojeće sporazume o kontroli naoružanja ostave “u ritama”, piše “Fajnenšel tajms”.

Nekada su postojala pravila i sporazumi, kao i uvjerenje da su nam oni potrebni, ocijenila je Olga Oliker, direktor programa za Rusiju i Evroaziju, pri Centru za strateške i međunarodne stucije, u Vašingtonu.

“A postoji mnogo nepovjerenja i uvjerenosti da druga strana aktivno nastoji da destabiliziju situaciju”, dodala je ona.

Dogovor o početku razgovora o budućnosti strateške stabilnosti – što je hladnoratovski koncept odvraćanja kroz uravnotežene nuklearne kapacitete – od suštinskog je značaja za samit u Helsinkiju, kažu zvaničnici, diplomate i analitičari, s obzirom da se radi o sudbini dva preostala američko-ruska sporazuma o kontroli naoružanja.

Obje strane optužuju jedna drugu za kršenje Sporazuma o uništenju raketa srednjeg i malog dometa (INF), potpisan 1987. izmedju SAD i tadašnjeg Sovjetskog saveza, (kojim se zabranjuju rakete dometa izmedju 500 i 5.500 kilometara).

SAD i Rusija tek treba da započnu razgovore o tome šta će uraditi kada 2021. bude istekao Novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (Novi START), potpisan 2010, po kojem su dvije zemlje svoj nuklearni arsenal redukovale na 1.550 aktivnih bojevih glava.

Nalaženje rješenja za to je od ključnog značaja. SAD i Rusija zajedno posjeduju 13.300 bojevih glava, što je 92 odsto ukupnog svjetskog atomskog arsenala.

“Veoma uznemirava način na koji Rusi i Amerikanci potpuno različito govore o pitanjima odbrane i neširenja nukelarnog naoružanja”, izjavio je jedan zapadni diplomata u Moskvi.

Džon Hantsman, američki ambasador u Rusiji kaže da bi kontrola naoružanja trebalo da ima istaknut značaj među pitanjima koja su na dnevnom redu u Helsinkiju, uključujući razgovore o INF-u i Novom START-u. On je rekao da će se vjerovatno razgovarati o mogućnosti produženja važenja Novog START-a za još pet godina, što postojeći sporazum omogućava.

“Fajnenšel tajms” podsjeća da se već ranije bilo u sličnoj situaciji. Kontrola naoružanja bila je jedan od ključnih aspekata politike “resetovanja” odnosa sa Rusijom, koju je sprovodio Barak Obama. On je, uz snažan lični odnos sa tadašnjim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim dogovorio Novi START.

Vrijeme te bliskosti je, međutim odavno prošlo. Ruske vojne akcije u Gruziji i Ukrajini, kao i navodno miješanje u američke izbore drastično je smanjilo potencijal za bilateralnu saradnju. U Moskvi su se stvari, takodje, drastično promijenile od kako je Putin ponovo postao predsjednik 2012.

Putin je skoro polovinu govora o stanju nacije posvetio razmetanju novim oružjem koje može da nosi bojeve glave i koje, kako tvrdi, može da probije američki sistem odbrane, dodaje “Fajnenšel tajms”.

Izvor: Cafe Del Montenegro

Advertisements
Želite reklamu na Portalu Crna Gora? Javite nam se!

Želite i Vi da pišete za Crnu Goru? Pridružite nam se!

Ostavite komentar