Može li žena na čelo države ili još važi ona stara – “ko, bre, ođe nosi pantalone“?!

Margaret Tačer je prije više od pola vijeka izjavila da u politici, ako želite da nešto bude rečeno, pitajte muškarca; ako želite da nešto bude urađeno, pitajte ženu. Da li je to pravilo koje egzistira na crnogorskoj političkoj sceni?

Do kraja drugog predsjedničkog mandata Filipa Vujanovića ostalo je manje od četiri mjeseca i postavlja se pitanje ko bi mogao da ga naslijedi.

U razgovoru sa poslanicom Demokratske partije socijalista Aleksandrom Vuković, bivšom poslanicom Socijalističke narodne partije Snežanom Jonicom kao i ministarkom bez portfelja Marijom Vučinović, saznali smo da li je naše društvo zrelo da žena bude predsjednik države i da li bi to značilo samo puko praćenje evropskog trenda.

Aleksandra Vuković

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković ne vjeruje da je crnogorsko društvo u potpunosti politički zrelo da žena bude na čelnoj državnoj funkciji.

Ona ističe da je Crna Gora u istoriji, kao i sada, imala žene kadre da svojim obrazovanjem, mudrošću i vaspitanjem budu liderke, “ali nam društvo na svakom koraku pokazuje spremnost na surovi i nečasni obračun sa njima“.

-Postao je kliše da muški analitičari, političari, pa i intelektualci ističu svoje vrlosti, a potcjenjuju žensku inteligenciju sa obaveznim dubiozama u vezi sa njenom moralnosti. U tome im se, nerijetko, pridružuju i žene, obično tračarijama na društvenim mrežama, pa se stiče utisak da smo postali antiviteško društvo koje se u malograđanskoj gladi za senzacijom siti ispraznim klevetanjem moralnih žena koje su se, zamislite, usudile da izađu u javni prostor i ogriješe se o stari model ponašanja žena u politici – da na zboru ne zbore. Još ako to što prozbore ima smisla i ne uklapa se u opšteprihvaćeni jezički, kulturni i politički model, eto joj nad glavom jata kukavica koje će kljunovima pokušati da joj svežu jezik. Stoga se mali broj žena usuđuje da izađe u političku arenu, očekujući grudve blata, a i one što se usude teško bi mogle izdržati udarce nemilosne okoline ukoliko bi se kandidovale za funkciju predśednice– rekla je Vuković za portal Crna Gora.

Ona konstatuje da, ukoliko pogledamo našu Vladu, možemo da vidimo da u njoj ministarke izvanredno rade svoj posao. Kako ističe, isto se može konstatovati i za parlament.

-Poslanice vlasti i opozicije pregalački se bore za ideje svojih partija i interese građana i građanki koje predstavljaju. Žene u civilnom sektoru mnogo su aktivnije od svojih muških kolega.Njihova stvarna moć još nije ostvarena, ali u svakom slučaju one imaju kičmu koju ne možete samo tako rukom savijati – rekla je poslanica DPS-a.

Ukoliko Crna Gora dobije predśednicu, to bi, kako kaže, značio veliki korak u kreiranju “naše zemlje kao građanske države, a time bi se, na neki način, otplatio dug ženama koje su i u prošlosti dale nemjerljiv doprinos emancipaciji žena na ovome prostoru“.

Vuković je podsjetila da su, svojevremeno, članice AFŽ-a umnogome doprinijele političkom osvješćivanju žena. Zahvaljujući njihovoj bespoštednoj borbi protiv fašizma “dobile smo pravo glasa, mogućnost učešća u političkom životu i poruku da se samo vjerom u ono za što se borimo, strašću i žrtvovanjem daje doprinos društvu i državi kojoj pripadamo“.

Ona bi voljela da što više mladih žena vidi sebe u politici.

-Trebalo bi da se za politiku pripreme obrazujući se i učeći strane jezike. Veoma je važno da se izgrade kao jake i neustrašive ličnosti, poštene i slobodne – poručuje Vuković.

Snežana Jonica

Snežana Jonica na konstataciju da se stiče utisak da odnos prema ženama u modernoj Crnoj Gori više nije vezan za pol već za njihovo znanje, umijeće, profesionalizam i potencijale, ističe da se osjeće napredak, ali “ima još mnogo prostora za poboljšanje položaja žena jer su mnogi zakonski propisi i dalje mrtvo slovo na papiru“.

-Žena i dalje nije jednako plaćena za isti rad kao muškarac, nema jednake uslove za napredovanje u službi, neuporedivo teže dobija rukovodeća mjesta iako je za njih mnogo kvalifikovanija od kolege, ali je zato vrlo često prvi i najbolji saradnik koji nosi najveći teret posla iz nadležnosti pretpostavljenog. Političke partije i dalje nevoljno kandiduju žene i potrebne su kvote da bi dosegli i minimalne napretke u njihovom broju na mjestima odlučivanja – objašnjava ona.

Kako ističe, za Crnu Goru je važnije da ima predsjednicu ili predsjednika “koji je tačka oslonca svih građana, od toga da li je na čelu države žena ili muškarac“.
-Nije najvažnije da li ćemo imati ženu predsjednicu već da li će građani Crne Gore moći da žive od svog rada, zaposle na osnovu znanja, da napreduju na osnovu rezultata…Džaba nam predsjednik koji ima fotelju u zgradi na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, ako mu je glava u partijskim prostorijama ili ukoliko nema želju da se miješa u svoj posao – kaže Jonica.

Ona ističe da stiče utisak da je predlaganje žene za predsjednika, rezultat činjenice da se ovlašćenja te funkcije svode na protokolarna, “pa se računa da je toliko taman dovoljno za ženu“.

Upitana da li je naše društvo istinski zrelo za ženu predsjednika države ili je u pitanju evropski trend koji pratimo, Jonica ističe da Crna Gora ne prati evropske trendove “makar kad je demokratija u pitanju, jer smo jedina evropska država u kojoj nije bilo promjene vlasti“.

-Valjalo bi da lideri koji su olako ispucavali floskule o tome da bi valjalo da žena bude budući predsjednik Crne Gore, u svojim partijama urade sve da ubrzo žena bude predsjednik njihove partije. Na taj način bi pokrenuli talas promjena u državi, ali i poštovanja ili praćenja evropskih trendova – konstatuje sagovornica.

Jonica svim budućim političarkama poručuje da samo idu naprijed jer će institucije, bez punog uključivanja žena u donošenje odluka, biti značajno osimorašene, i daleko od demokratskih.

Marija Vučinović

Ministarka bez portfelja Marija Vučinović, konstatuje da zrelo društvo podrazumijeva odgovornost u svim segmentima, a “to nije stvar trenda, već potrebe da na svim pozicijama imamo odgovorne i stručne ljude, a pitanje da li je to muškarac ili žena treba da bude irelevantno“.

-Crnogorsko društvo je sazrelo da i ženu vidi kao stručnu odgovornu, profesionalnu na svim važnim pa i državnim funkcijama. Možemo imati ženu za predsjednika, a to bi ujedno i srušilo stereotip da na čelu države može biti samo muškarac. Na rukovodećim funkcijama imamo žene koje su se dokazale i prepoznale kao stručne, sposobne osobe koje apsolutno opravdavaju funkcije koje obavljaju – kaže Vučinović.

Ona ističe da bi žena stupila u političke vode, ne treba posebnu hrabrost, “već potrebu da one kroz političko angažovanje daju doprinos što kvalitetnijem položaju ne samo žena već ukupne zajednice“.

Upitana koliko žene utiču na kreiranju politike u našoj zemlji, Vučinović ističe da se u poslednje vrijeme žene sve više uključuju u tu priču.

– U zakonu o političkim patrijama, prilikom formiranja odborničkih i poslaničkih lista na izborima, na svakoj trećoj poziciji mora biti žena, odnosno na izbornim listama treba da bude minimum 30 posto žena.U Parlamentu, kako na državnom tako i na lokalnom nivou, glas žena sve više ima uticaja na kreiranje sveukupne politike.Hrvatska građanska inicijativa je jedina politička partija u Crnoj Gori koja ima ženu na čelu stranke. HGI je očit primjer da žena može biti predsjednica, ministarka, poslanica, i članica najviših partijskih tijela – rekla je Vučinović.

Ona poručuje da su žene u politici neophodne i vjeruje da će u vremenu pred nama sve više njih biti uključeno u politički život na najvišim državnim funkcijama “da će Crna Gora biti nezamisliva bez dominatnog prisustva žene“.

Muškarac sinonim vlasti

Sociolog Andrija Đukanović za portal Crna Gora konstatuje da bi dolazak prve žene predsjednice države bilo značajno za rodnu ravnopravnost, a “simbolizovalo bi promjene u odnosu polova u našoj državi“.

-Lik vladara u Crnoj Gori je uvijek povezivan sa muškarcem i tradicionalno se smatra da je vlast, ali i politika generalno, muški posao. Postavlja se pitanje da li bi predsjednica donijela suštinske promjene odnosno da li bi funkcionisanje države postalo efikasnije u sprovođenju zakona, poštovanja evropskih vrijednosti…Predsjednička funkcija ionako nema izvršnih ovlašćenja pa nam za to nije dovoljna žena predsjednica, a za promjene u društvu potrebno je mnogo više. Značajno bi bilo, u smislu pokazivanja, da imamo ženu na najvišoj poziciji i da, bez obzira na pol, svi imaju jednake šanse i mogućnosti. Ostaje pitanje da li bi se to odrazilo na položaj ostalih žena. Da li bi to bio pokretač promjena? Važno je pitanje i kakvu političku priču podržava eventualna predsjednica i što je njena politička prošlost. Kakve vrijednosti gaji i čemu stremi? Ima sijaset pitanja koja nam ne mogu garantovati da će predsjenica donijeti dobre stvari i promjene – objašnjava Đukanović.

Prema njegovim riječima, naše društvo još uvijek na ženu gleda kao na manje sposobnu i manje vrijednu. Sociolog objašnjava da još uvijek vlada shvatanje da je ženi mjesto u kući i na poslovima u domaćinstvu.

-Iako ima ogromnog napretka u odnosu na prošlost, to je nedovoljno da bi postigli rodnu ravnopravnost. Sa druge strane, žene su, u određenoj mjeri, prihvatile sliku o sebi kao osobama koje ne trebaju da se miješaju u značajne funkcije i mjesta u društvu. Nove generacije uveliko imaju drugačije stavove i pogled na svoje mjesto u društvu. Svakako da nekoga trebalo gledati i cijeniti na osnovu znanja i vještina, a ne na osnovu pola. To je aksiom ako želimo da budemo normalno društvo – kaže Đukanović.

Sagovornik kaže da žena može sama da uđe u političku borbu, ali bez podrške veće grupe ljudi, odnosno partije, teško da će borbu dovesti do pobjede.

– Priča da će žena biti predsjednički kandidat je rezultat partijskih dogovora, a ne moći žena da vode glavnu riječ. Koliko će to suštinski biti želja da se promijeni lice države, nije realno očekivanje – zaključuje Đukanović.

Milanka Ćorović

Advertisements